intervju: Kristijan Pavić

'ACI ima potencijal biti korak ispred svog vremena. Zato i razmatramo projekt s hidroavionima, a spremni smo izaći i na strano tržište. Nemamo se čega sramiti'

  • Autor: Luka Filipović
  • Zadnja izmjena 06.01.2022 13:56
  • Objavljeno 06.01.2022 u 13:56
Kristijan Pavić

Kristijan Pavić

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Nautički vid turizma pokazao se najotpornijim na udar koronakrize. Naša perjanica u tom segmentu je državna tvrtka ACI, na čijem je čelu 46-godišnji Dubrovčanin Kristijan Pavić. 2021. godine ACI je ušao u jednu od najvećih investicija u svojoj povijesti, gradnju marine u Porto Barošu u Rijeci, vrijedne 364 milijuna kuna. Više o tom projektu, ali i o budućim planovima razvoja tvrtke, među kojima je i osnivanje ACI-jeve aviokompanije s hidroavionima, Pavić je otkrio u intervjuu za tportal

Pavić je diplomirao na Pomorskom fakultetu u Dubrovniku te je stekao zvanje stručnjaka za menadžment u pomorstvu. Na početku karijere šest godina proveo je kao glavni časnik za elektroniku na brodovima američke tvrtke Carnival Cruise Line.

Nakon povratka u Hrvatsku 2006. preuzeo je mjesto ravnatelja županijske Lučke uprave u Dubrovniku, a od 2010. i ravnatelja Lučke uprave Dubrovnik.

Od 2016. na čelu je ACI-ja i upravlja lancem od 22 nautičke marine na Jadranu. Ujedno je to najveći lanac marina na Mediteranu.

Paviću je mandat predsjednika Uprave istekao u kolovozu ove godine, ali ga je Vlada produžila za još šest mjeseci. U međuvremenu je Ministarstvo mora raspisalo novi natječaj, na koji se javio.

Kristijan Pavić u razgovoru s novinarom tportala

Kristijan Pavić u razgovoru s novinarom tportala

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Nadate li se ostati na čelu ACI-ja?

Svakako, jer mi je želja provesti i završiti sve one projekte i planove koje smo započeli i zacrtali.

Najveći projekt u koji ste krenuli izgradnja je marine u riječkom Porto Barošu u partnerstvu s velikim njemačkim brodograditeljem Lürssenom, odnosno njihovom tvrtkom Gitone. U kojoj je fazi ta priča?

Nakon odluke Vlade o dodjeli koncesije, a prije samog potpisivanja ugovora, moramo dobiti lokacijsku dozvolu. U fazi smo pripreme dokumentacije. Izrađuje se studija utjecaja na okoliš, maritimne studije i sve ostalo kako bi se mogao kvalitetno sagledati prostor koji smo dobili. Svakih sedam do 15 dana imamo sastanak s projektantima i pratimo dinamiku rada. Cilj nam je do konca iduće godine ishoditi lokacijsku dozvolu.

  • +2

Buduća ACI-jeva marina Rijeka u Porto Barošu

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: ACI-Gitone

Prema planu, morski dio marine trebao bi početi s radom 2024., a kopneni 2025. godine. Hoćete li uspjeti u tome?

To su naše želje i cilj koji smo postavili, no teško je u ovoj fazi projekta biti siguran u nešto. Nadamo se da ćemo do turističke sezone 2024. imati morski dio u funkciji. Zasad sve ide onako kako smo planirali.

Koliko će radnih mjesta biti u samoj marini?

Predviđeno je da imamo 132 zaposlena radnika. Uz to će svako radno mjesto značajno multiplicirati broj radnih mjesta kod brojnih dobavljača i tvrtki poslovno povezanih s marinom.

Predviđeno ulaganje iznosi 363 milijuna kuna. Jeste li dovoljno financijski jaki da to pratite? Pandemija vam je 2020. dosta srezala prihode, a dobit je bila simboličnih 200 tisuća kuna.

Posljednjih godina, prije pandemije, rezultati ACI-ja bili su izuzetno dobri, raspolažemo vlastitim sredstvima, a kreditna zaduženost je takva da neće biti nikakvih poteškoća u financiranju ove investicije. S obzirom na to da je osnovana posebna tvrtka s Gitoneom, ACI-GITONE, riječ je o zajedničkom ulaganju. S našim partnerima stojimo iza te zajedničke tvrtke u organizacijskom i financijskom smislu.

Kristijan Pavić otkriva nam da neće biti problema s financiranjem projekta u Rijeci vrijednog 303 milijuna kuna

Kristijan Pavić otkriva nam da neće biti problema s financiranjem projekta u Rijeci vrijednog 303 milijuna kuna

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Kakve poslovne rezultate očekujete u 2021. godini? Hoće li biti na razini 2019., kad ste imali rekordnih 237,5 milijuna kuna prihoda i gotovo 32 milijuna kuna dobiti?

Prvi dio sezone bio je pod značajnim utjecajem pandemije. Ono što je bilo dobro treći je kvartal, a on je u mnogim segmentima bio jači nego 2019., što nas je dovelo do puno bolje razine u prvih devet mjeseci nego lani. S obzirom na okolnosti i još uvijek aktualnu pandemiju, vjerujem da ćemo ovom godinom na kraju biti više nego zadovoljni. I kod nas se pokazalo ono što je osjetio turizam u cjelini. Zbog geostrateškog položaja, na jugu je oporavak išao puno sporije nego u marinama u ostatku našeg sustava. U marinama sjevernog Jadrana došla je pak do izražaja njihova najveća prednost – blizina većini emitivnih tržišta.

Vratimo se Porto Barošu. Hoće li marina biti ograđena žicom? Ondje se očekuju megajahte i gosti dubljeg džepa. Oni obično žele mir i izolaciju.

Nijedna naša marina nije zatvorena za javnost, a tako neće biti ni buduća ACI-jeva marina Rijeka. To nam ni koncesija ne dozvoljava, niti nam je u interesu napraviti neki zatvoreni resort. Većina naših marina integrirananje u tkivo gradova u kojima se nalaze. Primjer je marina u Splitu, a ona je i veća od buduće riječke marine i oduvijek je otvorena za sve građane.

ACI upravlja s 22 jadranske marine i najveći je lanac marina na Mediteranu

ACI upravlja s 22 jadranske marine i najveći je lanac marina na Mediteranu

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Davor Zunic

Kolika će plovila moći primiti marina Porto Baroš? Na našoj strani Jadrana gotovo da i nema marina za jahte od 100 i više metara.

Ušli smo u projekt s Gitoneom, odnosno Lurssenom jer, između ostalog, želimo pozicionirati ACI u segmentu velikih, odnosno megajahti. Potencijal lučkog bazena u Rijeci i ono što je određeno prostornim planovima ide u tom smjeru. Tako će i prosječna duljina plovila biti veća nego u ostalim našim marinama, što se vidi i iz natječaja u kojem smo ponudili najmanje 260 vezova u bazenu Porto Baroša, umjesto mogućih 500. Broj vezova planiran je na prosječnoj duljini plovila od 19 metara. U budućnosti se nadam da ćemo proširiti marinu i na dio Putničke luke, naravno uz suglasnost Lučke uprave, koja sada upravlja tim prostorom. Tada bismo imali marinu u kojoj bi se mogla vezati najveća plovila. Sad je Porto Baroš vrlo limitiran prostorom i u njega može stati pet jahti od 100 metara.

Koja ACI-jeva marina trenutno može primiti najveće megajahte?

Ako govorimo o dnevnom vezu, ona u Rovinju. Ako govorimo o godišnjem vezu, tu mogućnost u Hrvatskoj imaju samo lučke uprave, kojima to nije glavni posao, niti mogu pružiti usluge koje traže nautičari.

Samo ACI-jeva marina u Rovinju može primati megajahte, kaže Pavić

Samo ACI-jeva marina u Rovinju može primati megajahte, kaže Pavić

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Broj megajahti koje posjećuju našu stranu Jadrana svake godine sve je veći. Koji bi to broj marina bio dovoljan da se zadovolje njihove potrebe?

Nezahvalno je ulaziti u procjene. Tržište će to samo definirati. Zadatak nam je da ih u što većem broju privučemo i zadržimo. Smatram da smo destinacija koja ima što ponuditi u odnosu na konkurenciju na Mediteranu. Ali osim prirodnih ljepota, treba nam, i to ne samo u marinama, što kvalitetnija ponuda. Nautičari traže vrhunske restorane, luksuzne trgovine i dostupnost sadržaja, tj. helikoptersku ili hidroavionsku uslugu.

U medijima se moglo pročitati da namjeravate osnovati tvrtku za hidroavionski prijevoz u sklopu ACI-ja. Čak je bilo najava da ćete kupiti prvi avion do kraja ove godine. Gdje ste trenutno s tim projektom?

Prije nego se donese odluka o novoj Upravi ACI-ja okolnosti nam ne dozvoljavaju da ozbiljnije krenemo u tu investiciju. Ono što smo dosad radili priprema je dokumentacije i svega ostaloga da bi se taj projekt mogao pokrenuti.

Posao s hidroavionima čeka odluku o novoj Upravi ACI-ja

Posao s hidroavionima čeka odluku o novoj Upravi ACI-ja

Izvor: Pixsell / Autor: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Kakvo je vaše mišljenje o uspostavi hidroavionskog prijevoza? Koliko je poznato, prvo bi se povezale ACI-jeve marine, a zatim bi se uspostavile linije između otoka i kopna. Bilo bi ukupno 30 aerodroma na vodi, a sve bi navodno koštalo oko 11 milijuna eura.

Moram vas ispraviti, prije svega, i reći da je riječ o 5,5 milijuna eura. Mislim da taj projekt ima budućnost. Hrvatski turizam ga treba. Naša iskustva upravo ukazuju na veliku potrebu nautičara za hidroavionskim prijevozom. Turizam u Hrvatskoj te potražnja za prijevozom ove vrste posljednjih godina su u konstantnom porastu. Da, pandemija je uzrokovala određene promjene, no čak i u uvjetima pandemije očekivana je velika potražnja za ovakvim uslugama. Isto tako, mislim da ne treba naglašavati koliko bi ovaj projekt povezao otoke s kopnom i cijelu našu obalu te koliko bi značio ne samo za nautičare i turiste, nego i za otočane i naše sugrađane.

Pavić smatra da hrvatski turizam treba hidroavionski prijevoz

Pavić smatra da hrvatski turizam treba hidroavionski prijevoz

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Možete li povući paralelu s iskustvima European Coastal Airlinesa (ECA-e), njemačke tvrtke koja je prije nekoliko godina pokušala povezati naše otoke s hidroavionima. Ta je tvrtka završila u stečaju. To i nije ohrabrujuće.

Činjenica je da je ECA promijenila razmišljanja, odnosno otklonila otpore prema hidroavionskom prijevozu u Hrvatskoj. Turisti i domaći ljudi uvidjeli su vrijednost i prednosti takvog prijevoza. Što se tiče problema ECA-e, oni nam mogu biti jako dobra škola. Usudio bih se reći da imamo uvjete da doskočimo određenim izazovima s kojima se suočila ECA, većinu pristaništa za avione ACI bi imao u svojim marinama, a imamo i djelatnike. Odabir ekonomičnijih i novijih aviona također garantira značajno manje troškove. Uz sve nabrojeno i već spomenutu izraženu potražnju za ovom vrstom usluge, vjerujemo u profitabilnost projekta.

Koncesija na pomorskom dobru za sve marine u ACI-jevu sustavu, osim marine u Slanom, istječe 2030. Jeste li tražili njezino produženje?

Naravno. Podnijeli smo zahtjev za produženje koncesija za sve naše marine. On je trenutno u Ministarstvu mora, a ono je, koliko mi je poznato, u komunikaciji s Ministarstvom financija oko detalja novog koncesijskog ugovora. Prema trenutnim zakonima, sve naše investicije moramo amortizirati do kraja koncesijskog razdoblja. To nas stavlja u poziciju da nam veća investicija u neku od marina u narednih osam godina nije isplativa dok se ne riješi pitanje koncesije.

ECA je otklonila otpore prema hidroavionskom prijevozu u Hrvatskoj, ističe Pavić

ECA je otklonila otpore prema hidroavionskom prijevozu u Hrvatskoj, ističe Pavić

Izvor: Pixsell / Autor: Nel Pavletic/PIXSELL

Može li se očekivati da će vam koncesija biti produžena?

Ne vidim nijedan razlog za to da bude drugačije. Kad je riječ o postojećem ugovoru o koncesiji, ACI je već odavno ispunio obavezu ulaganja u svaku pojedinačnu marinu. Tražilo se od nas investiranje od 200 milijuna kuna, a mi smo uložili preko 750 milijuna kuna. To samo govori o potrebama za kontinuiranim investiranjem u marine. Iako su stalna ulaganja neophodna, u ovom momentu bojim se da ćemo bez produženja koncesije morati zaustaviti sve investicije do daljnjeg.

Koja su vam bila zadnja veća ulaganja?

Završili smo sanaciju lukobrana u Korčuli, vrijednu 25 milijuna kuna. Nakon izvršenog tehničkog pregleda u tijeku je dobivanje potrebnih dozvola. Lukobran bi svakako trebao biti spreman za narednu sezonu. Od većih investicija izdvojio bih još ulaganje u marinu Dubrovnik. Ondje smo išli u obnovu komunalne infrastrukture i izgradnju novog obalnog zida kako bismo mogli primiti veća plovila. Kumulativno, to je ulaganje od oko 35 milijuna kuna. Takvu investiciju Dubrovnik može amortizirati do isteka koncesije.

Od većih investicija Pavić ističe Korčulu i Dubrovnik

Od većih investicija Pavić ističe Korčulu i Dubrovnik

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Prije dvije godine uložili ste 150 milijuna kuna u veliku obnovu marine u Rovinju. Jeste li zadovoljni njezinim radom?

Usprkos pandemiji, marina radi dosta dobro. U tu priču ušli smo u partnerstvu s Maistrom i njihovim luksuznim hotelom Park. Išli smo u podizanje kvalitete jer ta destinacija opravdava takvo ulaganje. Prvu godinu, kad je marina otvorena, zbog laganog kašnjenja radova nismo je mogli popuniti onako kako smo planirali. Danas ona ima zakupljenih 140 od ukupno 200 vezova na godišnjoj razini, što ide prema očekivanim brojkama.

Koje još marine trebaju veća ulaganja?

Naša prednost, ali i ograničenje je to što je većina naših marina interpolirana u tkiva gradova. Nemamo mogućnost njihova proširenja, a s druge strane raste prosječna dužina plovila. Jedna od marina koje nemaju taj problem je Dubrovnik. Prostorni plan omogućuje proširenje marine, a imamo i tu sreću da se unutar koncesijskog područja nalazi ljetnikovac Sorkočević. Iz fondova EU-a dobili smo sredstva za izradu projektne dokumentacije za rekonstrukciju dvorca. Nadamo se na sličan način realizirati i financiranje njegove obnove. Ukupno bi visina investicije bila oko 60 milijuna kuna s PDV-om. Sve to daje nam mogućnost dovesti marinu na zaista visoku razinu, kako to cjelokupna destinacija i zaslužuje, baš kao i Rovinj. Razvijamo marinu u Korčuli i imamo novi koncept za ACI-jevu marinu Opatija u Ičićima. U Ičićima postoji mogućnost da s tvrtkom Gitone, koja je kupila Liburnia Riviera Hotele, realiziramo projekt po sličnom modelu kao s Maistrom u Rovinju.

Ljetnikovac Sorkočević

Ljetnikovac Sorkočević

Izvor: Pixsell / Autor: Grgo Jelavic/PIXSELL

Planirate li izgradnju novih marina, osim Porto Baroša u Rijeci?

Dobili smo status ovlaštenika koncesije za marinu u Novalji. Naša je obveza da u ime i za račun države ishodimo lokacijsku dozvolu, što smo već pokrenuli i taj je proces pri kraju. Poslije ishođenja lokacijske dozvole Ministarstvo mora raspisat će natječaj za dodjelu koncesije. Namjeravamo se javiti na natječaj za koncesiju i vjerujem da će taj projekt uspješno zaživjeti. Tu je i projekt u Lošinju, u kojem ACI ima isti status.

Kakve su naše marine kad se uspoređujemo s onima u Grčkoj, Turskoj i Italiji?

Nautika je jedna od grana kojom se možemo ponositi. Stojimo puno bolje nego što mislimo kad je riječ o kvaliteti marina i zakonodavnom uređenju. Rješavanjem koncesija i novim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama, koji bismo trebali dobiti iduće godine, definirat ćemo još bolje neke stvari. Mislim da će nas to dovesti u situaciju da se možemo mirno i sigurno nositi s konkurencijom. Osnovni zahtjevi koje su nautičari imali prije nekoliko desetljeća – a to je prije svega siguran vez – nisu se u bitnome promijenili. Promijenila se jedino činjenica da su brodovi sve veći i da traže više prostora, da se zbog veličine brodova promijenio i raspored vezova unutar marine te da nautičari traže više dodatnih sadržaja. Svakako treba stalno investirati i podizati kvalitetu usluge kako bismo zadržali klijente.

  • +9
  • +6

Kristijan Pavić

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Ostali vi na čelu ACI-ja ili ne, kako vidite razvoj tvrtke u idućih 10 do 15 godina?

ACI je lider nautičkog turizma u Hrvatskoj. Držimo oko 30 posto tržišta. Ali koliko god govorili o mogućnostima razvoja marina, one imaju svoje limite. Zato valja diversificirati usluge. ACI ima potencijal biti ne samo najveći lanac marina na Mediteranu, što i jest, već i pružiti neke nove usluge i biti korak ispred svog vremena. Zato i razmatramo projekt s hidroavionima. Ono što bih ja osobno volio vidjeti jest da ACI ode izvan granica Hrvatske. Imamo znanje i iskustvo. Nema potrebe da se sramimo i mislimo da je netko bolji od nas. Svi današnji veliki igrači u nautičkom turizmu nekad su bili male tvrtke. ACI može iskoračiti na strano tržište ulaganjem ili svojim menadžmentom koji bi vodio određenu marinu. Jedan od izazova s kojim sam se susreo kad sam došao u ACI bila je činjenica da nismo u potpunosti kontrolirali sve procese unutar marina. Zadnjih pet godina preuzeli smo kormilo nad tvrtkom. Sad upravljamo njome u smjeru koji sami odredimo, a ne kamo nas nose more i vjetar.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!