Dana 9. svibnja 1945., dan nakon završetka Drugog svjetskog rata, bombe su počele padati iz sovjetskih zrakoplova iznad Mlade Boleslave. Dvije od njih, svaka teška 250 kg, pogodile su tvornicu automobila. Eksplozije i naknadni požar prvenstveno su pogodili proizvodne pogone, ali proizvodnja se nastavila samo nekoliko mjeseci kasnije, prvo za kamione, a zatim i za osobne automobile.

Automobilska industrija odigrala je ulogu u ponovnom pokretanju ratom razorene Europe, iako se pristup motorizaciji razlikovao ovisno o političkoj situaciji u svakoj zemlji. Poput britanske vlade, čehoslovačke vlasti odlučile su se za nacionalizaciju ključnih industrija. Dana 27. listopada 1945. stupio je na snagu Dekret br. 100, kojim je pokrenuta nacionalizacija rudnika i industrijskih poduzeća. Dvogodišnji plan oporavka uslijedio je 1946. kako bi se obnovilo gospodarstvo zemlje i vratilo je na noge.

Tijekom tog razdoblja, izvoz na strana tržišta bio je snažno naglašen, što potvrđuju i promotivni materijali iz dvogodišnjeg plana iz 1947.: 'Povećanjem izvoza možemo postići velike količine proizvodnje, osigurati vrijednu stranu valutu za državu i pomoći u snižavanju domaćih cijena automobila.'

Godine 1946. proizvođač automobila iz Mlade Boleslave preimenovan je u Automobilové závody národní podnik (AZNP), ali automobili su se nastavili prodavati pod markom Škoda. To je označilo konačno odvajanje od inženjerske grupe Škoda sa sjedištem u Pilsenu, koja se spojila s izvornom tvrtkom Laurin & Klement još 1925. godine.

Nakon komunističkog preuzimanja vlasti u veljači 1948., Čehoslovačka je postala dio Istočnog bloka, socijalističkih država srednje i istočne Europe, pod utjecajem moćnog Sovjetskog Saveza. Sljedećih 40 godina gospodarstvo se prebacilo na centralno planirani socijalistički model, nastojeći ispuniti vjekovni komunistički san: 'od svakoga prema njegovim sposobnostima, svakome prema njegovim potrebama.' Planiranje se provodilo putem petogodišnjih planova, koji su određivali koja će se roba proizvoditi; gdje; koliko će koštati i kolike će biti plaće radnika. Izvoz je ostao ključan jer je donosio prijeko potrebnu stranu valutu.

Izvoz je ostao ključan jer je donosio prijeko potrebnu stranu valutu. Kako bi se podržao izvoz, izrađen je širok raspon vizualno upečatljivih plakata i brošura na više jezika. Uz interni odjel za oglašavanje AZNP-a, doprinijeli su i vanjski umjetnici - poput grafičkog dizajnera Františka Kardausa, poznatog po kultnom tramvaju Tatra T3, i fotografa Viléma Heckela. Škoda je već imala snažnu tradiciju kvalitetnih promotivnih materijala; od samih početaka, tim iz Mladé Boleslave izrađivao je visokokvalitetne reklame za bicikle i motocikle Laurin & Klement, a kasnije i za Škodine automobile.

Šarene ilustracije, kao i crno-bijeli priručnik

Godine 1952., Škoda je pokrenula serijsku proizvodnju svog prvog automobila s potpuno metalnom karoserijom - Škode 1200, kasnije nadograđene na Škodu 1201. Ovi su modeli također dobili popularne nadimke: 'Sedan'za limuzinu, s drugim varijantama karoserije, uključujući karavan (STW), kombi, pickup i vozilo hitne pomoći. Djelomično zahvaljujući učinkovitim promotivnim materijalima, izvoz - ne samo u zapadnu Europu - bio je toliko uspješan da je malo automobila ostalo za domaće kupce.

Primjerice, 1955. godine u Čehoslovačkoj je ostalo samo 1682 od 12.530 proizvedenih automobila, od kojih su mnogi još uvijek otišli državnim poduzećima. Dok su se izvozni materijali hvalili kreativnošću i stilom, lokalni su kupci morali čekati svoj red na zloglasnim listama čekanja.

Godine 1955. na sajmu automobila u Bruxellesu predstavljena je Škoda 440 Spartak. Nakon ovog uspješnog modela uslijedio je još popularniji - Škoda Octavia. Izvoz i s njim povezani reklamni napori isplatili su se. Škodina vozila postigla su uspjeh u inozemstvu i dobro se nosila sa zapadnom konkurencijom. Osim u zemlje poput Zapadne Njemačke, Španjolske, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske, automobili su se izvozili i u Australiju i Južnu Ameriku. U Čileu je, primjerice, Octavia Combi sastavljana i postala popularna među lokalnim poljoprivrednicima. Nekoliko jedinica čak je stiglo i u SAD.

Zemlje engleskog govornog područja dobile su službeni priručnik za oglašavanje Škode 440 Spartak, koji je naručila državna tvrtka za vanjsku trgovinu Motokov, jedini subjekt kojem je bilo dopušteno prodavati čehoslovačke automobile u inozemstvu. Time je eliminiran izravan kontakt između zapadnih tržišta i proizvođača.

Priručnik je sadržavao ilustracije bez teksta, namijenjene besplatnoj upotrebi u tiskanim kampanjama. Industrijski ambasadori Čehoslovačke - Škoda Felicia i zrakoplov L-200 Morava - uhvaćeni u jednom kadru. Veliki izvozni uspjeh bila je legendarna Škoda Felicia, a zatim Octavia i njezina varijanta Combi. Iako su se postojeći modeli mogli dodatno modernizirati, komunističko vodstvo inzistiralo je na potpuno novom automobilu koji bi značajno povećao proizvodne kapacitete.

Taj radikalno novi model stigao je 1964. - Škoda 1000 MB, prvi masovno proizvedeni automobil marke sa samonosećom karoserijom. Novi proizvodni pogoni izgrađeni su u Mladoj Boleslavi posebno za ovaj automobil. Do danas je područje poznato kao 'nova tvornica', smještena 'preko željezničkih tračnica', kao što zna svaki radnik Škode. Veliki dio tih automobila ponovno je izvezen u inozemstvo. Škoda 1000 MB postala je simbol relativno sretnijeg razdoblja u socijalističkoj Čehoslovačkoj, koje je naglo prekinuto invazijom Varšavskog pakta u kolovozu 1968.

Čehoslovačka je prošla kroz osam petogodišnjih planova, od kojih je većina izdržana, a ne prihvaćena. Posljednji je bio postavljen za 1986.-1990., ali slom komunističkog režima 1989. označio je kraj planskog gospodarstva. Novi politički poredak donio je tržišno gospodarstvo.

Škoda Auto se oduvijek dobro prilagođavala novim komunikacijskim alatima. Dolaskom Škode 440 Spartak, fotografija je počela zamjenjivati ​​originalne dizajnerske ilustracije. S vremenom su maštovite fotografije ustupile mjesto televizijskim reklamama. U sadašnjem digitalnom dobu dogodila se još jedna transformacija - Škoda Auto sada komunicira putem interneta i društvenih mreža.