Kupnja rabljenog automobila često počinje istim pitanjem: pokazuje li broj na instrumentnoj ploči stvarnu kilometražu? Europska unija priprema nova pravila kojima želi znatno otežati manipuliranje brojem prijeđenih kilometara i kupcima omogućiti pouzdaniju provjeru povijesti vozila.
Europski parlament podržao je obvezu prema kojoj bi autoservisi morali evidentirati kilometražu automobila prilikom većih popravaka, dok bi proizvođači podatke iz povezanih vozila trebali redovito slati u nacionalne baze.
Važno je naglasiti da prijedlog još nije konačno europsko pravilo. Parlament je utvrdio pregovaračko stajalište, nakon čega slijede pregovori s državama članicama o konačnom tekstu.
Kilometraža bi se bilježila i između tehničkih pregleda
Danas se kilometraža uglavnom evidentira tijekom tehničkog pregleda. Problem je što između dva pregleda može proći dovoljno vremena da netko manipulira brojačem, posebno prije prodaje ili uvoza automobila iz druge države.
Prema novom prijedlogu, podaci bi se prikupljali češće. Servisi bi kilometražu trebali zapisati tijekom popravka koji traje dulje od jednog sata, dok bi povezana vozila informacije mogla automatski slati proizvođaču, a zatim nacionalnoj bazi.
Tako bi nastao kronološki trag koji je mnogo teže naknadno izmijeniti. Kada bi broj kilometara iznenada bio manji od onoga koji je zabilježen tijekom ranijeg servisa, sustav bi odmah mogao ukazati na nepravilnost.
Poseban problem su automobili iz uvoza
Manipulacije kilometražom posebno su problematične kod prekogranične prodaje. Ranije europske analize procjenjivale su da se vraćanje kilometara pojavljuje kod između pet i 12 posto domaćih prodaja rabljenih automobila, dok bi kod prekogranične trgovine udio mogao iznositi između 30 i 50 posto.
Kupac iz Hrvatske često nema jednostavan pristup servisnim zapisima, tehničkim pregledima i bazama države iz koje automobil dolazi. Vozilo zato može izgledati uredno, imati vjerodostojnu servisnu knjižicu i prikazivati prihvatljivu kilometražu, iako je prije uvoza prešlo mnogo više.
Nova pravila trebala bi omogućiti bolju razmjenu podataka među državama i smanjiti prostor u kojem trag kilometraže nestaje prilikom prelaska granice.
Zašto vraćena kilometraža nije samo financijska prijevara?
Automobil s prikazanih 120.000 kilometara može postići znatno višu cijenu od istog vozila koje je stvarno prešlo 220.000 kilometara. Kupac tako ne plaća samo previsoku cijenu, nego može pogrešno procijeniti i stanje ključnih dijelova.
Razvodni sustav, automatski mjenjač, filtar čestica, turbopunjač, ovjes i brojni drugi dijelovi održavaju se ili mijenjaju prema kilometraži. Kada je podatak lažan, kupac može propustiti važan servis i suočiti se sa skupim kvarom nedugo nakon kupnje.
Upravo zato Europska komisija manipuliranje kilometražom povezuje i sa sigurnošću vozila, a ne samo sa zaštitom potrošača.
Što kupci mogu napraviti dok nova pravila ne stupe na snagu?
Do uvođenja jedinstvenijeg sustava kupci i dalje trebaju sami provjeravati vozilo. Prvi korak je usporediti kilometražu s podacima s tehničkih pregleda, računima iz servisa i zapisima u digitalnoj servisnoj knjižici.
Treba obratiti pozornost i na istrošenost upravljača, sjedala, papučica i mjenjača. Ti tragovi sami po sebi nisu dokaz prijevare, ali mogu biti razlog za dodatnu provjeru.
Kod uvezenih vozila posebno je važno zatražiti identifikacijski broj vozila, odnosno VIN, prije uplate kapare. Neovisni pregled u servisu i dijagnostika mogu otkriti nepravilnosti koje nisu vidljive iz oglasa ili servisne dokumentacije.
Nova europska pravila neće potpuno ukloniti prijevare, ali bi mogla znatno povećati rizik za one koji vraćaju kilometre. Najvažnija promjena bila bi stvaranje podatkovnog traga koji automobil prati kroz servise, tehničke preglede i državne granice.
