razvoj hrvatske

Zelena lista: Vlada podcjenjuje potencijale solarne energije, Zagreb pozitivan primjer

  • Autor: I. I. / Hina
  • Zadnja izmjena 20.12.2018 14:07
  • Objavljeno 20.12.2018 u 14:07
Predsjednik Zelene liste i zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Nenad Matić

Predsjednik Zelene liste i zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Nenad Matić

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Predsjednik Zelene liste i zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Nenad Matić u četvrtak je na krovu Gradske uprave Zagreba, pored solarne elektrane, ustvrdio da je to pozitivan primjer koji bi trebala slijediti i Vlada koja, nažalost, i dalje podcjenjuje potencijal iskorištavanja solarne energije kojom bi bitno smanjio uvoz energije i potaknuo razvoj Hrvatske

Na konferenciji za novinare pod nazivom 'U solarnu energiju ulažu svi, a Hrvatska u Plomin 3', Matić je upozorio na 'poraznu politiku' Vlade koja je, kaže, očita iz nedavno objavljene Zelene knjige - Analize i podloge za izradu Strategije energetskog razvitka RH do 2030. koju je izradio Energetski institut Hrvoje Požar.

'U Zelenoj knjizi, gdje bi obnovljivi izvori energije trebali biti prioritet, zadani su vrlo skromno, što govori da Vlada i resorno ministarstvo uopće ne vide nužnost i potrebu, ali i trend iz Europske unije da se razvijaju obnovljivi izvori energije i da fosilna goriva polako odlaze u povijest', rekao je Matić.

Upitao je ministre gospodarstva i zaštite okoliša i energetike Darka Horvata i Tomislava Ćorića idu li dalje s Plominom 3 te izrazio uvjerenje da se ne ide s tim projektom jer su fosilna goriva prošlost, a obnovljivi izvori energije nisu budućnost, nego sadašnjost u svim zemljama - osim u Hrvatskoj, istaknuo je Matić.

Udio energije iz fotonaponskih sustava u Hrvatskoj svega 0,34 posto

Kazao je da Zelena knjiga što se tiče solarne energije, odnosno fotonaponskih postrojenja predviđa da se do 2030. poveća kapacitet na 770 megavata (MW), a sada smo na oko 50.

'Udio pokrivanja električnom energijom iz fotonaponskih sustava u zemljama EU 2016. iznosio je četiri posto, u Hrvatskoj 0,34 posto. Kad bi Hrvatska proizvodila koliko i prosjek zemalja EU-a iz solarnih elektrana onda bi već sada trebalo biti instalirano 600 MW fotonaponskih sustava. Italija pokriva devet posto, a Njemačka sedam posto svoje potrošnje električnom energijom iz fotonaponskih sustava', rekao je Matić. Napomenuo je da je Hrvatska mediteranska zemlja koja je sa danima sa sunčevom energijom i kvalitetom i jačinom sunca u vrhu EU.

Matić je rekao da HEP 'u toj priči teško priključuje domaćinstva i ukinuo je tvrtku koja se trebala baviti razvojem tih projekata'. 'HEP naprosto nije tome dorastao i ne vidi to kao svoj prioritet, mada moramo pohvaliti da će se sada na Cresu i Visu raditi solarne elektrane, 600 milijuna kuna investicije. Znači da se očekuje dosta investicija na tom području, ali na žalost time ćemo kapacitete Hrvatske ostaviti daleko ispod prosjeka EU', rekao je Matić.

Podsjetio je da je Grad Zagreb 2012. napravio fotonaponsko postrojenje na krovu te naglasio da bi slično trebalo postaviti i na krovu Ministarstva gospodarstva.

'Za početak, država bi trebala krenuti od sebe', rekao je te dodao da je Grad Zagreb nizom projekata po dječjim vrtićima i osnovnim školama tu dao svoj mali doprinos.

Nadamo se da će država to prepoznati i da će mjerama i poticajima, ali i pozitivnim zakonskim propisima olakšati da se građani i poduzetnici mogu baviti proizvodnjom solarne energije i uključe u sustav HEP-a, rekao je.

Zelena knjiga, dodao je, i u području vjetroelektrana predviđa 1360 MW, a po realiziranim kapacitetima i izdanim dozvolama sad smo na 1000 MW, a ide samo vjetroelektrana Senj koja će biti 156 MW.

Upozorio je da je do 2030., predviđeno svega 150 dodatnih MW vjetroelektrana, dok druge zemlje EU tu puno ulažu te napomenuo kako ćemo plaćati penale zbog emisija CO2 i malog udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji električne energije. Ali, dodao je, u Vladi to nikoga nije briga.

Zelene lista traži porezne olakšice na ugradnju solarnih panela

Kad je riječ o plinu rekao je da se tu predviđa stagniranje potrošnje, a istovremeno se na Krku treba raditi LNG terminal.

Primjerice Švedska želi 2050. biti samo na obnovljivim izvorima energije, u Kaliforniji se od 2020. neće moći graditi kuća koja nema solarne panele. Hrvatska na žalost te trendove ne slijedi', rekao je Matić.

Matić je u ime Zelene liste zatražio porezne olakšice na solarne panele, na obnovljive izvore energije i da se smanji PDV na račune servisera i instalatera koji će taj posao raditi.

Naglasio je i da Hrvatska 'leži na toploj vodi', da geotermalne izvore vani koriste svi, dok te 'dizalice topline' mi uopće ne vidimo u svojoj strategiji, a INA je pravo na korištenje 15 svojih izvora geotermalne vode prodala privatnom poduzetniku.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!