Europska povjerenica za proširenje Marta Kos predstavila je prijedloge novih zaštitnih mehanizama koji bi trebali pratiti buduće članice tijekom prvih 15 godina članstva. U tom bi razdoblju država mogla izgubiti pravo glasa ili europska sredstva ako ozbiljno prekrši demokratske standarde ili načelo lojalne suradnje s EU-om.

'Nema više Viktora Orbána', poručila je Kos u razgovoru za Guardian i druge europske medije.

Stroža pravila nakon ulaska u EU

Prema prijedlogu koji je Komisija objavila u utorak, nove članice imale bi svojevrsno 15-godišnje prijelazno razdoblje. Ako bi u tom vremenu krenule protiv vladavine prava, demokracije ili temeljnih vrijednosti EU-a, mogle bi se suočiti sa sankcijama, uključujući suspenziju prava glasa i uskraćivanje europskog novca.

'Moramo imati brže mehanizme od samog članka 7. ako bi nove članice krenule protiv vladavine prava, demokracije ili naših vrijednosti', rekla je Kos.

Članak 7. Ugovora o Europskoj uniji omogućuje suspendiranje prava glasa države članice u slučaju 'ozbiljnog i trajnog kršenja' temeljnih vrijednosti. No ta takozvana nuklearna opcija dosad nikada nije aktivirana do kraja, unatoč dugotrajnim postupcima protiv Mađarske i Poljske zbog demokratskog nazadovanja.

Jedan od razloga bio je i međusobni odnos dviju država, jer svojim su vetom mogle zaštititi jedna drugu od najteže sankcije.

Novi bi sustav imao niži prag za suspenziju prava glasa ili druge kazne, a jedan od dužnosnika Europske unije rekao je da je riječ o 'velikoj inovaciji' i važnoj poruci građanima država koje su skeptične prema proširenju.

Kos: Ne možemo stvarati članice prvog i drugog reda

Ipak, zaštitni mehanizam ne bi trajao vječno. Kos priznaje da bi nakon isteka 15 godina država postala ravnopravna članica u punom smislu.

'Ako bi ova zaštita bila neograničena, imali bismo situaciju u kojoj postoje članice prvog i drugog reda', rekla je.

Prijedlog dolazi u trenutku u kojem se proširenje EU-a ponovno ubrzava te se Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina trenutačno izdvajaju kao države koje su najdalje odmakle u tom procesu.

Ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022. godine dala je novi zamah politici proširenja, godinama gotovo zamrznutoj, a Ukrajina i Moldavija podnijele su zahtjeve za članstvo samo nekoliko dana nakon početka ruske invazije, što je potaknulo i proces približavanja država zapadnog Balkana.

Bruxelles strahuje od ruskog i kineskog utjecaja

Kos ne promatra proširenje samo kao pitanje europske politike prema kandidatkinjama, nego i kao pitanje sigurnosti i geopolitičkog utjecaja.

Rusiju i Kinu nazvala je 'vanjskim destabilizirajućim silama' koje nastoje utjecati na države kandidatkinje.

'Proširenje je naš strateški interes', rekla je Kos, upozorivši: 'Ako ne budemo sposobni integrirati svoje susjedstvo, netko drugi će doći i pretvoriti ga u oružje protiv nas.'

Prema njezinim riječima, Rusija je u pokušaje udaljavanja pojedinih zemalja od europskog puta uložila milijune, a Kina svoj utjecaj gradi ponajprije gospodarskim ulaganjima.

EU se sada nada da će već sljedećeg tjedna otvoriti pregovore s Ukrajinom i Moldavijom o dva velika pregovaračka klastera – unutarnjem tržištu i konkurentnosti. Oni obuhvaćaju velik dio europskih pravila, uključujući gospodarsku i monetarnu politiku, poreze, istraživanje i medije.

Što će biti s Ukrajinom?

Kos je pritom bila oprezna kada je riječ o mogućnosti članstva države koja je u ratu ili ima zamrznut sukob na svom teritoriju.

'Prerano je nagađati' o tome može li zemlja u takvoj situaciji postati članica EU-a, rekla je.

Potvrdila je i da ukrajinski proizvođači žitarica neće dobivati europske subvencije ako istodobno budu suočeni s ograničenjima pristupa tržištu EU-a. Dužnosnici pritom ističu da je razmjer ukrajinske poljoprivredne proizvodnje drukčiji od onoga u državama članicama.

EU se priprema za 35 članica

Još jedan problem bit će samo funkcioniranje proširene Unije. Ako EU jednog dana naraste na 35 članica, jednoglasno odlučivanje moglo bi postati još teže.

Zato će se od država članica tražiti da se odreknu prava veta u nekim područjima, poput porezne i sankcijske politike, te prihvate mogućnost da ne moraju uvijek imati svog europskog povjerenika u Bruxellesu.

Takve su ideje već nailazile na otpor. Pokušaji smanjenja broja članova Europske komisije u prošlosti su, među ostalim, naišli na protivljenje u Irskoj. Irski birači odbili su Lisabonski ugovor 2008. godine, dijelom i zbog straha da bi zemlja mogla izgubiti stalnog člana Komisije. Godinu kasnije on je ipak prihvaćen nakon jamstava europskih čelnika da će svaka država članica i dalje imati svog povjerenika.

O prijedlozima reforme proširenja europski čelnici trebali bi raspravljati sljedećeg tjedna. Za Bruxelles je pritom ključno pitanje kako istodobno primiti nove članice, zaštititi demokratske standarde i spriječiti da proširena Unija postane još sporija u donošenju odluka.