Iako se dokument odnosi na sve države kandidatkinje i regiju zapadnog Balkana, za Bosnu i Hercegovinu paket donosi i nove prilike i vrlo jasna upozorenja.

Glavna novost koju Komisija predlaže jest postupna integracija. Za razliku od dosadašnjeg modela, prema kojem su zemlje morale čekati punopravno članstvo kako bi osjetile konkretne koristi, novi pristup kandidatima omogućuje sudjelovanje u odabranim politikama, jedinstvenom tržištu i programima EU-a i prije službenog ulaska u Uniju.

Za građane i gospodarstvo BiH to bi moglo značiti raniji pristup pojedinim europskim fondovima i lakše poslovanje na europskom tržištu, piše Klix.ba. No Europska komisija pritom jasno poručuje: koristi mogu stići ranije, ali će se ranije morati ispunjavati i uvjeti.

Kako bi koristila te mogućnosti, BiH će se morati znatno brže i potpunije uskladiti sa strateškim područjima EU-a, uz poseban naglasak na zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku.

Manje prostora za blokade i veto

Jedna od najvažnijih predloženih promjena, koja bi mogla ići u prilog BiH, odnosi se na način odlučivanja tijekom pristupnih pregovora.

Komisija predlaže da se o otvaranju pregovaračkih klastera i zatvaranju poglavlja odlučuje kvalificiranom većinom, umjesto dosadašnje jednoglasnosti. Jednoglasnost bi ostala obavezna samo za konačno zaključenje pristupnog procesa.

Za BiH bi to bila važna promjena jer bi se smanjio rizik da pojedine države članice blokiraju napredak zemlje u pojedinim fazama pregovora zbog bilateralnih ili političkih nesuglasica.

Istodobno, nove članice trebale bi se obvezati da određeno vrijeme neće koristiti pravo veta kako bi blokirale buduća proširenja na druge susjedne zemlje zbog bilateralnih sporova.

Stroži nadzor i mogućnost zamrzavanja novca

Uz pogodnosti dolaze i dosad najstroži zaštitni mehanizmi. EU želi osigurati da nove članice nakon ulaska ne počnu nazadovati u području vladavine prava i demokratskih standarda.

Sektorske zaštitne mjere u pravosuđu, gospodarstvu i unutarnjim poslovima, koje su dosad mogle trajati do tri godine nakon ulaska u EU, prema novim prijedlozima mogle bi se produljiti na deset ili čak 15 godina.

Predviđeni su i mehanizmi kažnjavanja u slučaju teškog kršenja temeljnih vrijednosti Unije. U ubrzanom postupku moglo bi se odlučivati o sankcijama, a u najtežim slučajevima nova članica mogla bi ostati bez prava glasa ili joj mogu biti zamrznuta financijska sredstva.

BiH nije u ‘prvoj liniji’

Iako se predložene reforme načelno odnose i na Bosnu i Hercegovinu, dokument istodobno jasno pokazuje gdje se zemlja trenutačno nalazi u odnosu na druge države kandidatkinje.

Europska komisija najavila je da će u sklopu ovogodišnjeg Paketa proširenja, koji će biti objavljen 28. listopada, izraditi konkretne okvirne planove s rokovima i etapama samo za četiri kandidatkinje koje su najdalje odmakle u procesu – Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu.

Bosna i Hercegovina nije među njima.

To znači da su joj sistemske mogućnosti poput postupne integracije i novog načina odlučivanja načelno dostupne, ali brzina kojom će ih moći iskoristiti uvelike ovisi o tome koliko će domaće vlasti biti spremne provesti ključne reforme.

Najizravniju poruku Sarajevu poslao je šef Delegacije EU-a u BiH Luigi Soreca. Potvrdio je da će Komisija u okviru Paketa proširenja predstaviti indikativne mape puta s okvirnim rokovima za ulazak u EU za Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu, jer su te zemlje zadržale reformski zamah.

‘Zbog dugotrajne političke blokade, Bosna i Hercegovina nažalost nije uvrštena među njih’, poručio je Soreca.

Time je izravno ukazao na posljedice višegodišnjeg političkog zastoja i neusvajanja ključnih reformskih zakona.

‘Vrata za BiH ostaju širom otvorena’

Ipak, iz Delegacije EU-a naglašavaju da to ne znači da su se vrata za BiH zatvorila. Soreca smatra da nova prilika postoji nakon nedavno održanih izbora i formiranja novih vlasti.

‘Ali vrata za članstvo u EU-u ostaju širom otvorena za BiH. Nakon nedavnih izbora, formiranje novih vlasti predstavlja novu priliku. Ostvarivanje konkretnog napretka prema integraciji u EU trebalo bi biti ključni prioritet novouspostavljenih vlasti’, naglasio je Soreca.

Podsjetio je i na snažne gospodarske, geografske i povijesne veze BiH s Europskom unijom.

‘EU pokriva više od dvije trećine ukupne trgovine BiH. Naši građani povezani su dubokim kulturnim, obiteljskim i gospodarskim vezama. Geografski i povijesno, Bosna i Hercegovina nalazi se u samom srcu Europe. Njezina budućnost pripada Europskoj uniji’, poručio je šef Delegacije EU-a.

Za BiH tako novi model proširenja otvara vrata prema ranijem uključivanju u pojedine europske politike i programe, ali istodobno pojačava pritisak na domaće političare. Bruxelles je, čini se, spreman ponuditi više koristi prije punopravnog članstva, ali zauzvrat očekuje i znatno brže provođenje reformi.