POMOĆ SUNARoDNJACIMA

Zbog Deklaracije opet zakuhalo između Hrvatske i BiH. Autor dokumenta pojasnio nam je što mu je cilj

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 11.12.2018 19:57
  • Objavljeno 11.12.2018 u 19:57
Božo Ljubić

Božo Ljubić

Izvor: Pixsell / Autor: Zarko Basic/PIXSELL

Deklaracija o položaju Hrvata u BiH izazvala je mnogo reakcija i jače zategnula ionako prenategnute odnose Zagreba i Sarajeva. Hrvatska želi Deklaracijom pomoći hrvatskom narodu u BiH i pokazati da ih i institucionalno podržava, ali s druge strane mnogi smatraju da se Hrvatska tako miješa u unutarnje stvari susjedne države - od gotovo cijele bošnjačke političke scene do Vesne Pusić, bivše hrvatske ministrice vanjskih i europskih poslova. Tekst Deklaracije kritizirao je i Milijan Brkić, zamjenik predsjednika HDZ-a i potpredsjednik Hrvatskog sabora, smatrajući da je preblag. Saborski zastupnik dijaspore Božo Ljubić (HDZ), predlagatelj Deklaracije, za tportal je komentirao zamjerke i progovorio o krajnjim ciljevima ovog dokumenta

Ljubić smatra da će se pomoći našim sunarodnjacima u BiH već samom činjenicom da Hrvatski sabor donosi Deklaraciju o položaju hrvatskog naroda Bosne i Hercegovine, koja uključuje analizu stanja te daje ciljeve, preporuke i obveze institucija Republike Hrvatske (RH) prema njima.

'Deklaracija obvezuje Sabor, Vladu i sve političke opcije koje će raspravljati o tom pitanju, posebice u multilateralnim asocijacijama u kojima je Hrvatska član. Ali zapravo se Deklaracija bazira na obvezama Hrvatske prema međunarodnim sporazumima kao što su Daytonski i Washingtonski, koje je potpisala u svoje ime te u ime Hrvata iz Bosne i Hercegovine, a koji su narušeni i na štetu Bosne i Hercegovine (BiH), što se pokazalo sveopćim zastojem u institucionalnom i svakom drugom pogledu u BiH', kaže Ljubić.

Isto tako, Deklaracija se, kaže, poziva na obveze u pogledu hrvatskog naroda koji je zbog nametnutih promjena Daytona iz 2002. godine, koje nisu nikada legitimirane u parlamentima u BiH, doveden na rub gubitka političkog subjektiviteta i konstitutivnosti u Federaciji BiH, a u entitetu Republika Srpska to nikad nije ni imao.

'Druga stvar, Hrvatska je članica Europske unije (EU), čiji je dokumenti obvezuju, posebice kada se oni odnose na zemlju koja je aspirant na članstvo, što BiH jest. Dvije su bitne rezolucije iz 2014. i 2017. godine koje je donio Europski parlament, a u kojima se jasno ukazuje na razloge zastoja u BiH, pa se osuđuju unitarističke i separatističke tendencije, no ustvari zagovara konstituiranje BiH na načelima federalizma i legitimnog predstavljanja', navodi Ljubić, dodajući da se EU jasno referira na odluku Ustavnog suda BiH temeljem predmeta Ljubić o izmjeni izbornog zakona BiH i jasno traži provedbu te odluke.

Napominje da smo danas došli do toga da nakon izbora u BiH još uvijek nitko ne zna kako uopće formirati vlast, posebice u Federaciji BiH i na razini države, jer Parlamentarna skupština BiH nije zbog blokiranja određenih stranaka usvojila promjene izbornog zakona.

'To su sve stvari na koje Hrvatska kao potpisnica međunarodnih sporazuma i kao članica EU-a te temeljem svoga Ustava ima pravo i obvezu očitovati se i djelovati u smislu da se otklone te nepravilnosti', naglašava saborski zastupnik.

Neki kažu da se Hrvatska tako miješa u unutarnje stvari BiH, primjerice Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih poslova i prva potpredsjednica Vlade. O miješanju u unutarnje stvari BiH prije koji dan su i tri bivša visoka predstavnika za BiH napisala iznimno kritično pismo, kao i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.

>>> Pusić: Deklaracija o položaju Hrvata u BiH neprihvatljiva na više razina

>>> Plenković odgovorio bivšim visokim predstavnicima u BiH: Nećemo odustati od zaštite interesa hrvatskog naroda u BiH

Ljubić je za Pusić tek kazao da je govorila različito u nekim drugim fazama svoga djelovanja. Što se tiče visokih predstavnika, bio je rječitiji. Kaže da su dvojica od njih izravno svojim djelovanjem doveli do narušavanja ustavnosti i zakonitosti BiH.

'Tu mislim na Paddyja Ashdowna, koji je donio skandalozan statut Grada Mostara, koji je Ustavni sud također poništio. S druge strane, Carl Bildt također je učinio nekoliko štetnih koraka, a Christian Schwarz-Schilling u svojem mandatu zgriješio je nečinjenjem jer ga je prespavao. Zanimljivo je i da je nakon što je završio mandat postavljen za predavača na fakultetu Ejupa Ganića. Dakle nemaju integritet ni relevantnost da govore o tim pitanjima', iznio je Ljubić.

Protiv miješanja hrvatske države u unutarnje političke prilike u BiH govore i doslovno sve bošnjačke stranke koje se natječu u tome koja će žešće kritizirati politiku Zagreba. Međutim jasno je da bez dogovora Hrvata i Bošnjaka nema ni rješenja političke krize u BiH.

  • +19
  • +16

Hrvatska je u sklopu brige za Hrvate u BiH nedavno otvorila i konzulat u Livnu

Izvor: Cropix / Autor: Vojko Basic

Ljubić objašnjava da su se razlike između dva naroda vidjele već prilikom izglasavanja nezavisnosti BiH, koju su izglasali upravo Bošnjaci i Hrvati. Tada su, navodi, na vidjelo isplivale konceptualne razlike o tome kako bi trebala izgledati buduća država.

'S jedne strane imali ste centralističku, unitarističku agendu koju zastupaju Bošnjaci, a s druge strane federalističku, koju zastupaju Hrvati. Federalistički koncept je jedini koncept koji može jednu višenacionalnu državu učiniti stabilnom i prosperitetnom te smatram da imamo dobrih primjera takvih država u Europi, poput Švicarske ili Belgije', kaže Ljubić.

HDZ-ovac smatra da je pred akterima u BiH dolazak do minimalnog konsenzusa o budućnosti te države.

'Očito je da je 20 godina nakon Daytona ona disfunkcionalna. Neki to nazivaju distopijom, neki zaleđenim sukobom, a neki podijeljenom državom. Evidentno je to da BiH zaostaje na svim poljima za zemljama koje su nekad bile iza nje. Postojeće stanje nije ni u čijem interesu u BiH', mišljenja je Ljubić.

Prema Deklaraciji je bio kritičan i Milijan Brkić te smatra da u njoj nema ni emocije ni strasti. Brkić je kazao na Odboru za Hrvate izvan Hrvatske da novi tekst nije dovoljno konkretan i zatražio je vraćanje dijelova iz prijašnje verzije te istaknuo da se mora poslati jasna i nedvosmislena politička poruka.

Ljubić objašnjava da je tekst Deklaracije bio jednoglasno usvojen 10. lipnja 2018. godine na Odboru. Međutim nju je bilo potrebno ažurirati, navodi, jer su u međuvremenu održani izbori u BiH, a susjednoj zemlji je odobren i Akcijski plan za NATO (MAP).

'Ni jedna bitna politička poruka iz Deklaracije nije eliminirana. Istina, neke od njih su terminološki ispeglane da bi bile sukladne karakteru dokumenta. Ništa tu nije izostavljeno bitnoga, a naravno, s punim uvažavanjem primili smo prijedloge koje je Brkić dostavio Odboru i do petka se određene stvari mogu amandmanski regulirati, a to može učiniti ne samo HDZ, već i ostali klubovi', zaključio je Ljubić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!