Na oko 35.000 hektara poljoprivrednih površina, jesenas zasijanih pšenicom u Vukovarsko-srijemskoj županiji, ovoga vikenda završila je žetva uz prosječne prinose od 3,8 do šest tona po hektaru, potvrdio je pročelnik županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo i razvitak seoskoga prostora Andrija Matić
Po njegovim riječima, iako nije riječ o jednoj od boljih žetvenih godina, proizvođači bi u konačnici morali biti zadovoljni rezultatima jer se pokazalo da je podbačaj u žetvi manji od predviđenog i očekivanog.
Podsjetio je da su predviđanja bila da će prinosi u žetvi, zbog obilnih kiša koje su u Slavoniji obilježile kraj proljeća i početak ljeta, biti manji i za 40 posto.
'Prosječni parametri kakvoće pšeničnoga zrna podjednaki su na cijelome prostoru županije i u pravilu su u granicama standardne kakvoće, osim primjesa koje su značajno povećane zbog brojnosti šturih zrna, a što je posljedica prekomjernih padalina', naveo je Matić dodajući kako upravo povećanje brojnosti šturih zrna pokazuje da pšenica zbog velike vlage nije uspjela odraditi sve faze u sazrijevanju.
Prosječna vlaga zrna, čija standardna vrijednost inače ne smije prijeći 13 posto, iznosila je u prosjeku od 11,59 do 12,85 posto, dok je, međutim, prosječan sadržaj primjesa, čija standardna vrijednost ne smije prijeći dva posto, bio znatno iznad standarda i iznosio je od 7,49 do 10,86 posto i upravo je u tome uzrok brojnosti šturih zrna, istaknuo je.
Prosječna hektolitarska težina, čija je standardna vrijednost najmanje 76, iznosi 76,31. Prosječne vrijednosti parametara za protein su u standardu, dok su prosječne vrijednosti parametara za gluten izvan standarda, naveo je Matić.
