Gošća u emisiji 'Oporbeni zarez' bila je predsjednica stranke Drito Marija Selak Raspudić. Saborska zastupnica komentirala je slučaj imenovanja Dijane Zadravec u KBC-u Sestre milosrdnice istaknuvši važnost osnivanja saborskog istražnog povjerenstva kako bi se objelodanila korupcija u hrvatskom zdravstvenom sustavu
Predsjednica stranke Drito Marija Selak Raspudić komentirala je prijedlog koji je danas poslala svim klubovima u Hrvatskom saboru za osnivanje istražnog povjerenstva o Zavodu za radiologiju u KBC-u Sestre milosrdnice koje je već nekoliko dana u fokusu javnosti zbog podnošenja otkaza nekolicine liječnika s tog bolničkog odjela nakon što je za njegovu predstojnicu ponovno izabrana Dijana Zadravec, prenosi HRT.
'Riječ je o slučaju koji nas zapravo vraća na ono što se zbivalo 2021. godine gdje nikad nismo dobili konkretan epilog pitanja koja su tada postavljena, a ticala su se korupcije u zdravstvu', kazala je Selak Raspudić.
Smatra kako smo ovim slučajem dobili 'novu dimenziju u svim tim pitanjima', a koja se odnosi na političko kadroviranje u hrvatskim bolnicama.
'Mene ne muči toliko Dijana Zadravec kad govori, mene ona muči kad šuti, tu si ja postavljam pitanje. Mi smo 2021. imali jako glasnu Dijanu Zadravec koja je, prema njezinim riječima, ukazivala na korupciju u zdravstvu i tada je spomenula ni više ni manje predsjednika Hrvatskog sabora i tvrdila da ima dokaze koji ga inkriminiraju po pitanju kadroviranja u hrvatskim bolnicama', ustvrdila je.
Selak Raspudić je kazala kako je Zadravec 'u međuvremenu zašutjela' te stoga nikad nismo vidjeli spomenute dokaze.
'Kao posljedicu, koja je moguće i s time povezana, imamo njezin napredak na poslu. Ono što ja želim znati, a što vjerujem da zanima čitavu hrvatsku javnost, je da vidimo sve krakove pitanja koja su tada postavljena, kako ona utječu na situaciju danas i tko zapravo kadrovira hrvatskim bolnicama, ali i kako se provode javne nabave u hrvatskim bolnicama', istaknula je.
Zadravec i Beroš oboje završili nazad u KBC Sestre milosrdnice
Pitanja koja su tada bila postavljena, a koja nisu, kako kaže Selak Raspudić, tada dobila odgovor tiču se 'jedne vrlo sofisticirane financijske mreže u kojoj je jako teško bilo pratiti tok novca'.
'Tamo se prema navodima koji su tada izneseni govorilo o virtualnim skladištima. Višak robe, koji nije potreban, bi se nabavljao te ostavljao u virtualnom skladištu, a trošile su se velike količine javnih sredstava, riječ je o medicinskoj robi. Ona je poslije iz tih skladišta mogla biti korištena za privatne svrhe, privatne poliklinike ili propadati', poručila je.
Selak Raspudić je također podsjetila da su Zadravec, ali i bivši ministar zdravstva Vili Beroš, kojeg je Zadravec tada prozivala, su oboje završili nazad u KBC Sestre milosrdnice u Vinogradskoj.
'On iako je smijenjen s mjesta ministra ponovno dobio posao u Vinogradskoj bolnici, a ona je sada trebala, još ćemo vidjeli hoće li, napredovati na svome poslu. Je li njihova šutnja plaćena tim radnim mjestima?', upitala je Selak Raspudić.
Osvrnula se na izjavu predsjednika vlade Andreja Plenkovića koji je demantirao da odabir Zadravec na mjesto predstojnice Zavoda ima ikakve veze s HDZ-om odnosno saborskom zastupnicom Marijom Vrhovski pri čemu je ocijenila da se Plenković već osobno uplitao u imenovanje kandidata odnosno odabir sudaca Vrhovnog suda implicirajući da mu stoga ne treba vjerovati ni kad se govori o kadroviranju u slučaju Zadravec.
'Predsjednik Vlade je i prema riječima kandidata za Vrhovni sud na prethodnim natječajima odnosno javnim pozivima i sada, sudjelovao mimo samog tog poziva u tome da uopće amenuje mogućnost da oni budu izabrani što je zapravo protivno dobroj praksi javnih natječaja, a moglo bi se reći i protuzakonito jer poništava neutralnost tih istih javnih poziva. I mi bismo sad trebali vjerovati da se on nije bavio ovim kadroviranjem', ustvrdila je.
O važnosti korištenja mehanizma saborskog istražnog povjerenstva
Komentirala je značaj saborskog istražnog povjerenstva rekavši kako ono predstavlja institucionalni mehanizam koji, premda postoji u Poslovniku Hrvatskog sabora, već 10 godina ne postoji u praksi.
'Za razliku od bilo kojih drugih mehanizama koje imamo na raspolaganju, primjerice kada sazivamo sjednice kao što smo imali sjednicu Antikorupcijskog vijeća ili kada sazivamo druga saborske odbore, ono što se kaže na istražnom povjerenstvu, ako se ne govori istina, je kazneno djelo', naglasila je Selak Raspudić.
'To je puno teži i ozbiljniji institucionalni mehanizam koji može stvar iznijeti na vidjelo, međutim on se kontinuirano onemogućava', dodala je.
Selak Raspudić je zaključno poručila 'neka Dijana Zadravec progovori i propjeva do kraja pa da imamo konkretan politički epilog svih ljudi koji su upleteni u ovakav način funkcioniranja zdravstva'.
'Ako je njezina šutnja slučajno plaćena napredovanjem u poslu, jer je to napredovanje očito kontroverzno, onda mi imamo vrlo ozbiljan problem, ali to se da raščistiti ako se osnuje istražno povjerenstvo, zato je jako važno ozbiljno institucionalno djelovati', kazala je.
Slučaj smrti u Klinici za psihijatriju u Jankomiru
Također je komentirala nedavni slučaj smrti 32-godišnjeg Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u Jankomiru rekavši kako on ukazuje na jedan puno širi problem, a to je pitanje načina tretmana pacijenata i takozvanog humanog sputavanja.
'Humano sputavanje se narodski kaže da je vezanje, i to jest vezanje, i s obzirom na zastarjelost našeg načina zaštite pacijenata i stare zakone koji se dugo nisu mijenjali, se koristi u mnogim slučajevima za koje ljudi uopće ne bi očekivali. Ne govorim samo o psihijatrijskim ustanovama nego i kad govorimo o moždanim udarima i nekim drugim situacijama', istaknula je.
Selak Raspudić je ustvrdila kako je zbog nedostatka osoblja to često jednostavniji način kontrole pacijenta dodavši kako je vezivanje ljudi 'bilo kojem pojedincu potpuno neprihvatljiva'.
'Osjećaj da je vas netko zavezao za mjesto i osobi koja nema psihičke smetnje ili nije pod utjecajem nečega budi paniku i tjeskobu, a kamoli nekome tko ima ozbiljnije probleme', kazala je.
Naglasila je da se o ovom slučaju ne može unaprijed suditi dok se ne saznaju sve informacije ocijenivši kako 'nije lako biti medicinski tehničar' te da to nisu osobe koje bi 'na taj način uopće trebale funkcionirati prema pacijentu'.
'Ne bih naglila ovdje s nekakvim zaključcima što se dogodilo u ovom konkretnom slučaju već da rasvijetlimo sve okolnosti ovog doista tragičnog događaja koji će nas možda nagnati da promislimo prava pacijenata općenito te pitanje humanog sputavanja i gdje se ono sve opravdano koristi u hrvatskom zdravstvenom sustavu kao i pitanje tretmana i liječenja osoba sa psihičkim poteškoćama te zaštite medicinskog osoblja jer su sve te tri stvari međusobno povezane i utječu jedna na drugu', poručila je.