Podaci pokazuju da se naš planet zagrijava, a također je sve više dokaza da u toplijem svijetu raste učestalost, intenzitet i trajanje nekih oblika ekstremnog vremena. S njima rastu i razaranja i štete, a američki su stručnjaci ovih dana u časopisu EOS Američke geofizičke unije izašli s vrlo uvjerljivim i preciznim podacima o cijeni koju već sada plaćaju globalnom zatopljenju.

Od 1980-ih godina SAD je pogodila 151 klimatska katastrofa u kojoj su štete dosegnule ili čak premašile milijardu dolara, a zabilježen je i jasan trend rasta. Ukupna cijena ovih katastrofa procjenjuje se na oko tisuću milijardi dolara (1000.000.000.000 USD).

Ovih razaranja – toplinskih udara, velikih oluja, tornada, suša, poplava, uragana i požara - u 2011. i 2012. bilo je više nego u prethodnim godinama, što zorno pokazuje grafikon dolje.

Naš klimatolog Branko Grisogono s PMF-a u Zagrebu, inače član Američke geofizičke unije, za tportal je rekao da objavljeni rad potvrđuje upravo ono što atmosferski fizičari i klimatolozi tvrde zadnjih 15-ak godina, a što hrvatski mediji do nedavno nisu ozbiljno shvaćali – da se naš svijet ubrzano zagrijava te da to podrazumijeva ekstremnije vremenske prilike.

'Pojednostavnjeno možemo reći da se u toploj atmosferi, baš kao i u toploj kuhinji, u zraku mogu nakupiti veće količine vodene pare, a s time i veće količine energije. One mogu uzrokovati intenzivnije promjene vremena i učestalije ekstremne uvjete', rekao je Grisogono.

Ekstremne vrućine

Od 1895. do danas prosječne godišnje temperature u SAD-u su porasle za 0,85 °C, a najveći dio toga rasta dogodio se od 1970-ih do danas. Najtoplija godina u povijesti u ovoj zemlji bila je 2012. Toplinski valovi posljednjih desetljeća ondje su postali učestaliji, osobito u zapadnim regijama. U nekoliko narednih desetljeća scenarij koji uključuje nastavak emisija velikih količina stakleničkih plinova predviđa porast temperatura za više od 1 °C. To se ne mora činiti značajnim, no postaje jasno da jest ako znamo da je tijekom ledenog doba na Zemlji prosječna temperatura bila samo 5 °C niža nego danas.

Ekstremne padaline

Od 1991. prosječne godišnje padaline porasle su ponajviše na sjeveroistoku, središnjem zapadu te u južnom dijelu područja Great Plains. Projekcije predviđaju da će se ovaj trend nastaviti. U posljednjih nekoliko desetljeća obilne kiše postale su učestalije, a količine vode koje donose porasle su značajno iznad prosjeka. Porastao je također ukupan broj snježnih oluja, osobito na sjeveru SAD-a. Ovaj trend također će se nastaviti.

Poplave i suše

Iako nedostaju podaci o trendovima poplava i suša na nacionalnoj razini, zabilježeni su jasni trendovi povećanja na regionalnoj razini širom SAD-a. Podaci pokazuju da je posljednje desetljeće na zapadu SAD-a bilo najsušnije razdoblje u posljednjih 800 godina. Osim toga, duge suše pogodovale su šumskim požarima.

Više temperature atmosfere također će povećati isparavanje i isušivanje tla čak i u područjima u kojima će biti intenzivnijih padalina. Sušnije tlo će nadalje povećati temperature i stvoriti uvjete za daljnje povećanje učestalosti suša.

Poplave također pokazuju regionalne trendove. Magnitude poplava rijeka pale su na jugozapadu, a porasle u istočnom dijelu područja Great Plains, u dijelovima srednjeg zapada te u sjevernim dijelovima Nove Engleske.

Promjene u uraganima i olujama

Od ranih 1980-ih povećali su se učestalost, intenzitet i trajanje uragana najviše, 4. i 5., kategorije na Atlantiku. Njihov je broj u prvom desetljeću 21. stoljeća bio najviši od 1951. Ovaj porast povezuje se s rastom površinskih temperatura područja kojima prolaze atlantski uragani. Sve postojeće studije predviđaju da će se u toplijoj klimi povećati količine kiša u uraganima i to za 20-ak posto.

Svemu ovome treba naravno dodati projekcije ubrzanog rasta razina mora koje će pogoditi priobalne krajeve, među kojima i New York.

Potrebna je hitna akcija

Američki su stručnjaci u utorak aktualnim vlastima predstavili dokument o utjecaju klimatskih promjena na SAD nazvan National Climate Assessment i sastavljen na 840 stranica, a Bijela kuća je najavila da će već sljedeći mjesec reagirati planom za smanjenje emisija stakleničkih plinova koji bi trebao biti pretvoren u konkretne akcije još za mandata Baracka Obame.

'Mislim da je National Climate Assessment najglasniji i najjasniji alarm do danas koji signalizira potrebu da se poduzme hitna akcija za suzbijanje prijetnji koje za Amerikance predstavljaju klimatske promjene', rekao je znanstveni savjetnik Bijele kuće John Holdren.