Opasno navučen

Zabranjeni planet

23.09.2012 u 11:40

Bionic
Reading

Pedesetih godina prošlog stoljeća Zemlja se još oporavljala od svjetskog rata, Hollywood je paralelno uz crno-bijele dokumentarce ratne tematike proizvodio i šarene filmske slikovnice upravo poput 'Zabranjenog planeta'. Hladni rat još nije uzeo maha pa je i filmska industrija težila globalnom zajedništvu u maštanju o nekoj boljoj budućnosti

U dalekoj budućnosti svemirski brod Ujedinjenog Planeta Zemlje napokon je na domaku palnete Altair gdje je prije dvadeset godina nestala istraživačka misija. Jedini preživjeli član, znanstvenik Morbius, prilično hladno odbija susret sa Zemljanima, tvrdeći da je sve u redu osim što su svi ostali članovi posade mrtvi. Zapovjednik svemirskog broda inzistira na spuštanju i susretu za Morbiusom.

'Zabranjeni planet' je film koji je u mnogočemu odredio smjernice ZF žanra. Zemljani su po prvi put daleko u svemiru na neobičnoj planeti sa tajanstveno iščezlom civilizacijom koju istražuje briljantni no pomalo ludi znanstvenik. Tu je i njegova "obitelj" - robot Robby, prvi robot sa osobnošću, uslužan ali i komunikativan, pravi iskorak u usporedbi sa robotima u ZF filmu do sada te kćerka Alta za čiju se naklonost nadmeću zapovjednik i prvi časnik zemaljskog svemirskog broda.

Specijalni efekti filma su vrhunski za doba u kojem su nastali, ipak se radi o 1956. godini, detaljni dizajn robota Robbyja punog svjetlucavih rotirajućih mehanizama na trupu savršeno se uklapa u scenografiju samog planeta koji djeluje poput rajske oaze u mističnoj pustinji a posebno u maštovito osmišljenim znanstvenim postrojenjima civilizacije Krella. Posebno su efektne antologijske scene ocrtavanja čudovišta iz Ida, glavnog antagonista filma uhvaćenog u zaštitnu ogradu te prvo pravo korištenje laserskih pištolja u jednom ZF filmu.

Film 'Zabranjeni planet' slijedi strukturu Shekaspearove Oluje nadopunjenu moralnim osvrtima na Asimove zakone robotike, gubitak komunikacije sa prirodom ali i ismijavanje jeftinog konzumerizma u komičnoj sceni masovne proizvodnje alkohola za brodskog kuhara
. Ipak, glavne teme filma ostaju dublje, kolektivno podsvjesne, rasprave o smislu i ulozi znanosti i znanstvenika vječito na rubu otkrića i vlastitog uništenja, o odnosu stvoritelja i čovjeka, nemogućnost kontroliranja viših, božanskih moći; sve su to redom teme koje se i danas populariziraju, najsvježijim primjerom u novom filmu Ridleyja Scotta 'Prometheus'.