SVEMIR KOJI ZAPANJUJE

Zabilježena najveća eksplozija zvijezde

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 03.12.2009 17:00
  • Objavljeno 03.12.2009 u 11:40
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Spektakularna eksplozija zvijezde, odnosno supernova, koju su astronomi promatrali u travnju 2007, vjerojatno je najveća koja je primijećena u povijesti, tvrde znanstvenici s Weizmannova instituta znanosti u članku u časopisu Nature

Pretpostavlja se da je eksplozija supernove, koja je trajala mjesecima, generirala različite elemente 50 puta veće mase od Sunca, koji bi jednoga dana mogli stvoriti nove solarne sustave.

Eksplozija - nazvana SN2007bi - primijećena je u sklopu digitalnog 'lova' na supernove u opservatoriju Palomar u blizini San Diega.

Jedna supernova bila je posebno neobična, kaže član istraživačkog tima Avishay Gal-Yam, astronom iz znanstvenog instituta Weizmann u Rehovotu, u Izraelu.

Eksplozija je prvi put primijećena 6. travnja 2007, ali za razliku od većine supernova, koje izblijede za nekoliko tjedana, ova je trajala mjesecima. 'Bila je vrlo, vrlo spora', kaže Gal-Yam. 'Vratio sam se za tjedan dana, za dva tjedna, za mjesec dana i za pet mjeseci i još je bila približno istoga sjaja.'

Promatranja obavljena s nekima od najsnažnijih teleskopa na svijetu pokazala su da je riječ o posve drukčijoj supernovi.

Gal-Yam i njegovi kolege u časopisu Nature izvješćuju da je posrijedi vjerojatno zvijezda čija je masa najmanje 200 puta veća od mase Sunca. Vrsta supernove koju je stvorila postojala je samo u teorijama, ali nikad nije primijećena, kažu znanstvenici.

Eksplozija je generirala radioaktivnog nikla-56 ukupne mase nekoliko Sunca i golemu količinu lakših elemenata poput ugljika i silicija.

Tako nešto još nikad nismo vidjeli, kaže Gal-Yam. 'U našoj i susjednim galaktikama nema takvih zvijezda.'

Zvijezde Mliječnoga puta uglavnom su građene od vodika i helija, a mali postotak njihove mase čine teži metali. No pretpostavlja se da najmasivnije zvijezde u svemiru imaju mnogo manje teških metala, zahvaljujući čemu mogu narasti veće i izgarati većim sjajem, prije nego što umru kao spektakularna supernova.

Osim što je potvrdila staru teoriju o svojem postojanju, nova supernova mogla bi pružiti i uvid u ono što se događalo u ranoj povijesti svemira. Astronomi misle da se neposredno nakon Velikoga praska gotovo cijeli svemir sastojao od vodika i helija. Pretpostavlja se da su ti elementi činili divovske zvijezde koje su gorjele kratko i bile su vrlo sjajne, prije nego što su eksplodirale stvarajući teže elemente od kojih su na kraju nastali planeti. 'Odavno nas zanima kako su se te prve zvijezde razvile i umirale', rekao je Norbert Langer, astrofizičar sa Sveučilišta u Bonnu. Smrt ove zvijezde mogla bi dati neke odgovore.

No ona nameće i pitanja, kaže Langer. Čini se da supernova ne sadrži vodik. Budući da se pretpostavlja da su laki elementi bitni za ovakve zvijezde, neobično je što vodika nema, dodaje Langer. Gal-Yam pretpostavlja da je vodik 'nestao zahvaljujući nekom, zasad neotkrivenom mehanizmu'.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi