Vučić donio ukradene dokumente kao i nekad Tadić. Kome oni pomažu?

Zamjenik načelnika Općine Dvor Franjo Juranović (HDZ) objasnio je za tportal što znači vraćanje matičnih knjiga i kome će one moći pomoći.

U Općini Dvor ili Dvor na Uni, kako se tada zvala, prema popisu stanovništva iz 1991. živjelo je nešto manje od deset posto Hrvata. Ta je općina od 1991. bila pod okupacijom pobunjenih Srba, sve do oslobađanja u vojno-redarstvenoj akciji Oluja 1995. Tada su pobunjenici, kako nam objašnjava Juranović, odnijeli matične knjige rođenih i umrlih u Srbiju.

Knjige se nakon gotovo 23 godine vraćaju kući, i to kao miraz srpskog predsjednika Vučića u zalog poboljšanja odnosa Hrvatske i Srbije.

'To je fer i korektno da ih je donio, no pitanje je zašto nisu to vratili prije', napominje Juranović.

>>> Vučić donio matične knjige iz Dvora na Uni: Nadam se da će neki naći svoje nestale

Dodaje da te knjige nisu bitne za pitanje nestalih osoba. 'Bitne su druge stvari. Nitko od tih ljudi koji su otišli 1995. nije mogao dobiti hrvatsku domovnicu bez tih matičnih knjiga jer dok su one u Srbiji, to ne znači ništa', naglašava.

'To ne pomaže u potrazi za nestalima, ali može graditi povjerenje. To je dobra gesta koja će pomoći u administrativnim postupcima, od čega će imati koristi uglavnom hrvatski državljani srpske nacionalnosti', napominje Juranović.

Za potragu za nestalima potrebni su podaci o masovnim grobnicama, pravosudni procesi i slično, zaključuje.

Da Vučićev poklon ima možda tek simboličnu vrijednost, za N1 je kazao i ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata. 'Nisam impresioniran, ali mali korak ću uvijek pozdraviti. Dajte protokole vukovarske bolnice, dajte mjesta masovnih grobnica. To bi bio veliki korak', napominje Ante Nazor.

Podsjetimo, protokole vukovarske bolnice o kojima Nazor govori obećao je donijeti bivši srpski predsjednik Boris Tadić 2010. On je tada, isto kao i Vučić danas, donio neku dokumentaciju vezanu uz vukovarsku bolnicu, no posve nevažnu.

Prema riječima tadašnje ravnateljice Opće bolnice Vukovar Vesne Bosanac, koja je bolnicom upravljala i u vrijeme srpske agresije, od 25 donesenih protokola svega se četiri odnose na događanja u bolnici u ratno vrijeme. Umjesto protokola pokopanih osoba iz te bolnice, stigli su oni o popisu umrlih u selima oko Vukovara 1984. ili pak protokoli o poštanskoj punomoći, iz čega je Bosanac zaključila da je materijal koji je Tadić donio kao znak dobre volje pažljivo selektiran.