HRVATSKA DO 2019.

Vrhunski intelektualci tumače što nam treba želimo li bolju budućnost

02.11.2015 u 20:01

Bionic
Reading

Hrvatska za četiri godine? Ne zvuči kao daleka budućnost. O tome kako bi trebala izgledati i što je to što bi oni koji će voditi Vladu u narednom mandatu trebali napraviti da nam bude bolje, za tportal odgovore i viđenja ponudili su Ivan Đikić, profesor na Sveučilištu u Frankfurtu i odnedavno član Europske akademije znanosti, Toni Milun, profesor matematike, i Predrag Bejaković, znanstveni savjetnik na Institutu za javne financije

Toni Milun, profesor čiji je pristup matematici malo koga ostavio ravnodušnim, a nerijetko je svojim izračunima šamarao financijske stratege SDP-a i HDZ-a, smatra da Hrvatskoj ponajprije trebaju političari koji imaju viziju, koji bi inspirirali i motivirali, a u ljudima probudili ono najbolje.

'Svaki čovjek u sebi ima ogroman potencijal koji čeka da bude otkriven. Današnji političari svojim djelovanjem, nažalost, u ljudima umjesto entuzijazma bude najniže strasti. Zato imam dvije vizije Hrvatske: onu lijepu za koju bih želio da se ostvari, ali i onu ružnu, koje se plašim', kazao je Milun.

Ona bolja, idealnija Hrvatska za četiri godine trebala bi, prema njegovu mišljenju, biti država okrenuta budućnosti, spremna prilagoditi se.

'Cijeli svijet se mijenja, a početak 21. stoljeća obilježavaju najveće promjene u povijesti čovječanstva. Slično kao što je tijekom 18. i 19. stoljeća svijet prolazio kroz dvije industrijske revolucije, tako i mi sada prolazimo kroz informacijsku revoluciju. Brojna zanimanja se ukidaju, ali istovremeno se otvaraju nova.

Budući da smo znali za procjene da će u Europi do 2020. godine nedostajati oko 900 tisuća stručnjaka za računarstvo, država je odlučila promovirati računarstvo, informatiku i matematiku i kao posljedica toga brojni mladi se obrazuju i zapošljavaju baš u tim sektorima.

Vode nas političari koji ne podilaze većini, već hrabro vode ljude u bolje sutra. Oni su u ove četiri godine imali hrabrosti reći: 'Previše nas je u državnim i javnim službama, ali ako se prekvalificirate, otvaraju vam se brojne bolje mogućnosti.'

Nažalost, kaže, postoji mogućnost i da Hrvatska za četiri godine bude još zatvorenija država, bez hrabrosti za promjene i eksperimente.

'Gospodarstvo pada, a za to, naravno, okrivljujemo nekog drugog: Ameriku, EU ili neku manjinu. A ja sam se odselio na Novi Zeland, jer nisam više mogao gledati tužne ljude oko sebe', navodi Milun.

Smatra da bilo koju vladu koja dođe na vlast čeka puno posla, ali da su za uspjeh ključna tri sektora: obrazovanje, pravosuđe i poduzetništvo.

'Iz obrazovanja potrebno je izbaciti politiku. Ravnatelje škola trebaju birati stručnjaci, a ne politika. Nastavnicima dozvoliti da budu kreativni i smanjiti nepotrebnu birokraciju. Kao rezultat očekujem više zadovoljnih nastavnika i radosnih učenika u školskim klupama. Informatika se treba uvesti kao obavezan predmet od 1. razreda osnovne škole. Pravosuđe je prevelik problem i tu su potrebne temeljite reforme. Od nove vlade očekujem potpuni zaokret u odnosu prema poduzetnicima, pogotovo onim mladima', istaknuo je Milun.

Znanstvenika Đikića, odnedavno člana Europske akademije znanosti te dobitnika niza nagrada za istraživački rad, uhvatili smo u Njemačkoj između predavanja i sastanaka.

'Uf. Teško pitanje. Teško zato što god da kažem, to može pasti u vodu jer političari rijetko koga slušaju. Ali recimo ovako: moja najveća želja je da se u Hrvatskoj postigne politički konsenzus oko napretka države, da se politički kurs ne mijenja radikalno svake četiri godine i da postoji kontinuitet podržavanja dobrih i započetih projekata. Njemačka nam može biti primjer u tome. Imali su Schröderovu vladu koja je započela veliko ulaganje u znanost. Uložili su preko dvije milijarde eura, došla je Merkel, koja dolazi iz druge političke opcije, i kad je došla na vlast odala im je priznanje za započeto i nastavila je tim putem', pojasnio je Đikić.

Ugledni profesor i znanstvenik koji je za svoj rad i otkrića primio brojna priznanja, za tportal je kazao da su dvije stvari na koje se vlada koja preuzme vlast mora fokusirati, a to su socijalna i gospodarska pitanja.

'Ona su ključna i moraju biti u fokusu, ali mislim da je politički konsenzus presudan jer dok se on ne postigne, vrtjet ćemo se u krug. Političari ne bi smjeli biti neprijatelji, nego odgovorni za napredak društva. Dok do toga ne dođe, nećemo naprijed', misli Đikić.

Predrag Bejaković smatra je da je u naredne četiri godine ključno dodatno raditi na vladavini prava, ali napominje kako zbog godina koje su iza nas, nije pretjerano optimističan.

'Teško je to pitanje. Inače sam optimist u životu, ali kada je država u pitanju, baš i nisam. Sve ovisi o tome tko će biti na vlasti i kakva će vlast biti. Hrvatska ima sve predispozicije da bude uspješna, ali nikako da nam krene', kazao je Bejaković.

Uz ulaganje dodatnih napora na pojačavanju vladavine prava, Bejaković je uvjeren da vlast, koja god to bila, mora prestati sa stalnim izmjenama zakona jer to dovodi do pravne nestabilnosti.

'Vlast mora jasno komunicirati s građanima. Zakoni se ne smiju mijenjati svako toliko jer osim pravne nestabilnosti, tako se šalje i određena poruka investitorima. Država mora biti ta koja potiče građane da budu poduzetnici, a ne da se ona sama bavi poduzetništvom', zaključio je Bejaković.

399881 ,399716,380078 ,358293