Vrhovni sud odlučio je da se osnovica plaće državnim službenicima, za razdoblje od siječnja 2016. do siječnja 2017. godine, ne može izjednačiti s osnovicom plaće javnih službenika neovisno o sporazumima potpisanim između sindikata i vlade 2016.
Prema odluci najvišeg suda, osnovica plaće državnih službenika može se u razdoblju od siječnja 2016. do siječnja 2017. godine obračunavati samo primjenom osnovice u iznosu od 5.108,84 kune, a ne u iznosu od 5.415,37 kuna, neovisno o odredbama Izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i Sporazuma o izmjenama i dopunama Sporazuma sklopljenog 23. prosinca 2016. između sindikata i Vlade.
Činjenica da su osnovice za obračun plaće državnih službenika i namještenika bile iste kao i osnovice za obračun plaće javnih službenika sve do izmjena i dopuna Sporazuma o osnovici za plaće u državnim službama od 23. prosinca 2016. te izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike od 23. prosinca 2016., ne predstavlja osnovan razlog za njihovo izjednačavanje u razdoblju nakon potpisivanja navedenih akata, precizirao je sud.
vezane vijesti
Najviši sud ističe da je ovom odlukom donio donio pravno shvaćanje unaprijed te omogućio prvostupanjskim sudovima da brže i lakše donesu svoje odluke. Time će se, dodaje Vrhovni sud, povećati pravna sigurnost jer neće biti moguće da sudovi donesu različite odluke o postavljenim pravnim pitanjima, a strankama će se omogućiti pravo na suđenje u razumnom roku, uz manje troškove postupka.
Uz to, odlukom najvišeg suda smanjit će se opterećenost Vrhovnog suda istovrsnim predmetima zbog toga što više više neće biti potrebe za ujednačavanjem različite sudske prakse sudova nižeg stupnja.
Riječ je o sporu koji se vuče još iz razdoblja vlade Ive Sanadera iz 2006. kad je država obećala povećanje osnovice, ali su se pod pritiskom krize sindikati i vlada dogovorili da će im se osnovica smanjiti za 6 posto, a da će se povećati kad rast BDP-a dosegne dva i više posto tijekom dva uzastopna tromjesečja.
To se dogodilo 2015., ali je Vlada tvrdila da rast BDP-a nije iznosio dva posto već - 1,9998 posto. Nakon toga javni sektor pokrenuo je tužbe, a naknadno su im se priključili i državni službenici.
Pred prvostupanjskim sudovima dosad je oko 2000 državnih službenika pokrenulo tužbe.
