marinko ogorec

Vojni analitičar upozorava: Srbija se prekomjerno naoružava, treba postaviti pitanje zašto

26.08.2026 u 22:05

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

U utorak je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković privukao pažnju izjavom da se Srbija naoružava ne samo obrambenim, nego i napadačkim oružjem

'Moramo biti svjesni toga da se Srbija naoružava ne samo obrambenim oružjem, nego i ofenzivnim, napadačkim. I to treba reći našim zapadnim saveznicima. Ne bježati od toga. Nećemo se praviti da to ne postoji. To su fizičke ugroze koje nam se sutra mogu dogoditi. Tako da vas molim da to imate u vidu. Ne treba pretjerivati, treba biti racionalan, razborit, ali o tome treba govoriti', kazao je Jandroković obraćajući se okupljenima na otvorenju Godišnje konferencije veleposlanika, generalnih konzula, konzula i vojnih izaslanika Republike Hrvatske.

Njegova izjava očekivano je privukla pozornost i u Srbiji izazvavši očekivanu reakciju srbijanskog predsjednika.

'Ne znam kako ću noćas spavati kada Hrvatska obavijesti svoje zapadne saveznike da se Srbija naoružava ofenzivnim, napadačkim oružjem', kazao je Aleksandar Vučić.

'Sve manje razlika između defanzivnog i ofenzivnog oružja'

Komentirajući Jandrokovićevu izjavu, vojni analitičar Marinko Ogorec kazao je, piše Miroslav Filipović za N1, kako Hrvatska nema potrebe izvještavati saveznike u NATO-u o naoružavanju Srbije.

'Pretpostavljam da oni to dobro znaju jer neki od tih saveznika iz NATO-a i prodaju oružje Srbiji. Konkretno, mislim na Francusku. Prema tome, sigurno su itekako dobro upoznati s tim što im prodaju i što sve Srbija kupuje', kazao je Ogorec.

Povrh toga, pojasnio je kako se u današnje vrijeme praktički izgubila razlika između pojmova obrambenog i napadačkog oružja.

'Samo za primjer, Pancir S1 koji je Srbija nabavila od Rusije, samohodni je protuzračni raketni sustav koji u stacionarnoj obrani Beograda ima defanzivnu ulogu i obrambeni karakter. Ali ako taj sustav, budući da je visoko mobilan, štiti kolone koje napadaju, onda postaje ofenzivno oružje. I tenk je, recimo, izrazito ofenzivno oružje, a danas ga svi nabavljaju, uključujući i Hrvatsku. Danas granice obrambenog i napadačkog oružja u velikoj mjeri ne postoje. Skoro svo oružje koje se koristiti za napad, može se koristiti i za obranu. I obrnuto', naglasio je.

Kupuju od Rusije, Francuske, Izraela, Kine...

Ogorec, međutim, kaže kako treba upozoriti na nešto drugo.

'Razumljivo je da se vojske naoružavaju. No Srbija se prekomjerno naoružava pa se postavlja pitanje zašto to čini. Na to treba apsolutno upozoriti.'

'Treba znati da Srbija sama proizvodi veliku količinu vojne opreme jer ima jako dobru vojnu industriju. S druge strane, naoružava se svim mogućim sustavima odsvakuda: iz Rusije, Francuske, Izraela, Kine... I tu sada treba postaviti pitanje: Zašto', dodao je.

'I Hrvatska se naoružava, ali ne prekomjerno'

Hrvatska, kaže Ogorec, ne bi trebala imati ništa protiv toga što Srbija oprema svoje oružane snage, kao što i Srbija ne bi trebala imati ništa protiv kada Hrvatska nabavlja nove sustave.

'Ne zaboravimo da je Hrvatska članica NATO-a, a što Srbija nije. Mi moramo preći na standarde NATO-a jer imamo jako puno opreme zaostale još iz vremena Domovinskog rata i praktički od bivše Jugoslavije. Ta vojna oprema ne samo što je tehnički zastarjela, nego je i potrošena. Kratko rečeno, to su sustavi koji su dali svoje i treba ih nadomjestiti novima pa uzimamo sustave koje smo dužni uzimati kako bi bili kompatibilni sa standardima NATO-a. No mi to ne uzimamo prekomjerno, nego u skladu s našim mogućnostima i potrebama jer se dvadeset godina nije puno ulagalo u novu tehniku. To je jako dugo razdoblje koje sada moramo relativno brzo nadoknaditi pa sve to puno košta', ističe Ogorec.

'Ovo je sigurnosna dilema'

Na pitanje može li se govoriti o svojevrsnoj regionalnoj utrci u naoružanju ili dijelu šireg, sveprisutnog trenda osnaživanja vojnih kapaciteta, Ogorec upućuje na pojam iz teorije međunarodnih odnosa - sigurnosnu dilemu.

'To se odnosi na situaciju u kojoj imate dvije susjedne zemlje od kojih jedna počne prekomjerno se naoružavati, a onda i druga, ne znajući zbog čega ova prva to čini, počne i sama snažnije se naoružavati pa dođe do lokalne ili regionalne utrke u naoružanju. U ovom trenutku ne može se još govoriti da je ovo regionalna utrka u naoružanju, ali sve ozbiljnije se postavlja pitanje zbog čega se Srbija tako intenzivno naoružava. Što je u pitanju?'