Više od šest tisuća ljudi priključilo se u utorak pohodu stazama po istočnoj Bosni kojima su Bošnjaci iz Srebrenice nakon pada te enklave u srpnju 1995. godine pokušali pronaći spas od smrti, a ovaj "Marš mira" uvod je u središnju komemoraciju žrtvama koja će u povodu 30. obljetnice genocida biti održana u petak
Uoči središnje komemoracije, na kojoj će uz brojne druge dužnosnike sudjelovati i u Srebrenici govoriti i predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković, organizatori obilježavanja 30. obljetnice srebreničkog genocida priredili su brojne skupove i konferencije, uključujući komemoracije u Europskom parlamentu u Strasbourgu te u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku.
Opća skupština UN-a je rezolucijom usvojenom 2024. godine i koju je podržala i Hrvatska 11. srpnja proglasila međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
U mjestu Nezuk, početnoj točki "Marša mira", okupili su se brojni preživjeli Srebreničani ali i članovi obitelji ubijenih u genocidu, kazao je novinarima čelnik organizacijskog odbora pohoda Suljo Čakanović.
vezane vijesti
Istaknuo je kako je prijavljeno rekordnih 6500 sudionika, a stigli su ne samo iz BiH nego i iz većine država u kojima žive Bošnjaci koji su tamo izbjegli tijekom rata.
"Posebno me raduje što je među prijavljenim gotovo 60 posto ljudi mlađih od 30 godina, što znači da smo postigli svoj cilj, da mladi ljudi od nas preživjelih žrtava genocida preuzimaju vođenje i predvođenje ovom aktivnošću. Ako Bog da, kada pokopamo sve naše najmilije i nakon komemoracija i dženaza, „Marš mira“ ostaje do Sudnjeg dana", kazao je Čakanović kako ga citira portal "Dnevnog avaza".
Sudionici "Marša mira" propješačit će oko 100 kilometara stazama kojima su se Bošnjaci pokušavali probiti ka teritoriju pod nadzorom Armije BiH u okolici Tuzle nakon što su postrojbe vojske i policije bosanskih Srba 11. srpnja 1995. godine okupirale enklavu koja je tada bila pod zaštitom Ujedinjenih naroda.
Malobrojni i slabo naoružani pripadnici nizozemskog bataljuna mirovnih snaga UN (UNPROFOR) bez jasnog mandata da brane enklavu nisu uspjeli zaustaviti prodor snaga kojima je zapovijedao Ratko Mladić. Odmah nakon pada enklave po njegovu su nalogu srpski vojnici i policajci započeli masovne likvidacije bošnjačkih muškaraca i dječaka koje su prije toga razdvojili od njihovih obitelji odnosno žena.
Tijekom suđenja počiniteljima tih zločina koje su Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodni sud pravde (ICJ) okvalificirali kao kazneno djelo genocida u sedam dana ubijeno je više od sedam tisuća Bošnjaka, pretežito muškaraca.
Ukupni broj žrtava Srebrenice koji je uklesan i na spomen obilježju u memorijalnom kompleksu u Potočarima procijenjen je na 8372 no vjeruje se kako ni on nije konačan.
U krugu spomen groblja u Potočarima do sada je pokopano 6765 žrtava genocida čija su tijela nakon rata pronađena u masovnim ili pojedinačnim grobnicama dok je još 250 žrtava pokopano na drugim grobljima po željama obitelji.
U petak će nakon središnje komemoracije biti pokopani ostaci još sedam žrtava. Među njima su i dvojica mladića koji su u vrijeme kada su ubijeni imali 19 godina.
Traga se za više od tisuća žrtava genocida
Najmlađa do sada ukopana žrtva u Potočarima bilo je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija Šaha Izmirlić koja je u vrijeme pada Srebrenice imala 94 godine.
Za ostacima više od tisuću žrtava genocida u Srebrenici još uvijek se traga.
Haški tribunal, Sud BiH te sudovi u Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora. Te su kazne izrečene za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u srpnju 1995. godine.
Samo ICTY je zbog genocida i drugih zločina počinjenih u Srebrenici osudio 18 osoba kojima je izrečeno pet doživotnih kazni i 219 godina zatvora. Tamo su na kazne doživotnog zatvora osuđeni vojni i politički čelnici bosanskih Srba iz ratnog razdoblja Ratko Mladić, Radovan Karadžić te bivši časnici vojske bosanskih Srba Zdravko Tolimir, Vujadin Popović, Ljubiša Beara, dok su na kaznu od 35 godina zatvora osuđeni Radislav Krstić i Drago Nikolić.
Unatoč tim presudama nijekanje zločina genocida u Srebrenici ne prestaje iako je u BiH od 2021. godine odlukom koju je donio tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko kaznenim djelom postalo osporavanje pravomoćnih sudskih presuda u slučajevima.
U tome prednjači čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik. On je 5. srpnja pred novinarima u Bratuncu pokraj Srebrenice izjavio kako su u prethodnim godinama postojali "pokušaji stvaranja laži o tome kako je u Srebrenici za sedam dana izvršen masovni pokolj". "Pokušali su stvoriti laž da je u sedam dana izvršen masovni pokolj i da je to trebalo da bude neka vrsta genocida", kazao je tada Dodik.
Njegova je teza kako se od žrtve Srebrenice "pravi politički pokret" a da je Haaški tribunal sudio isključivo na temelju političkih kriterija. Kazao je kako će u Republici Srpskoj stoga naći načina da odgovore na "politizaciju stradanja".
