Objašnjavajući prijedloge zakona, zamjenik ministra financija Igor Rađenović, kazao je da je 53.000 dužnika i danas izravno pogođeno rastom glavnice i rastom anuiteta odnosno obroka, što predstavlja izravnu ugrozu za 200.000 do 300.000 građana RH.

'Ovim Zakonom uređuje se način izračuna konverzije kredita u CHF u kredit u EUR, odnosno kredita u kunama s valutnom klauzulom u CHF u kredit u kunama s valutnom klauzulom u EUR na način da se položaj potrošača s kreditom denominiranim u CHF izjednači s položajem u kojem bi bio da je koristio kredit denominiran u EUR, a položaj potrošača s kreditom denominiranim u kunama s valutnom klauzulom u CHF izjednači s položajem u kojem bi bio da je koristio kredit denominiran u kunama s valutnom klauzulom u EUR. Ovim Zakonom su obuhvaćeni svi krediti u CHF odnosno s valutnom klauzulom u CHF, bez obzira na vrstu i namjenu te rok trajanja u kojima dužnikova obveza iz kredita ili obveza vraćanja primljenog koja je nastala zbog prestanka ugovora o kreditu nije ispunjena ili je prisilno ostvarena. Navedenim se osigurava konverzija svih kredita koji su u redovitoj otplati, koji su raskinuti, koji su prodani ili na neki drugi način preneseni ili ustupljeni drugoj strani te koji su u postupku namire, krediti kojima obveza nije prestala jer nisu namireni u potpunosti, krediti za koje su pokrenuti ovršni postupci, a isključuju se krediti koji su namireni u cijelosti ili su prethodno konvertirani u drugu valutu', objasnio je Rađenović.

Da se neko rješenje moralo naći, smatra i Josip Kregar iz stranke Naprijed Hrvatska. 'Vlada mora biti spremna na hrabre odluke i rizike, no hrabrost nije uvijek vrlina. U ovom slučaju ne bih htio preskočiti činjenicu da se radi o predizbornom vremenu. Obećanja se ne daju da bi se od njih odustalo ili da bi netko drugi rekao da ih ne može izvršiti', poručio je Kregar.

Upozorio je da se u javnosti stvorila atmosfera pritiska na Vladu i da postoji 'utjecaj kroz medije i javnost da bi se pritisak pretvorio u političku odluku' te da smo svjedoci 'medijskog nadmetanja Vlade i banaka'.

Kregar je zgrožen činjenicom da bi moglo doći do pravnog osporavanja ovog rješenja za švicarce. 'Brine me mogućnost da ovaj zakon bude osporen pred Ustavnim sudom', kazao je Kregar.

No brige nema kod SDP-ovog Peđe Grbina koji smatra da je ovaj zakon proporcionalan te u skladu s pravom Europske unije i s hrvatskim pravom. Podsjetio je pritom kako je Vlada donijela odluku o zamrzavanju tečaja švicarskog franka na godinu dana, te da je u tom razdoblju tražila zajedničko rješenje s bankama.

'Činjenica da do toga nije došlo nije krivnja vlade nego banaka koje su opstruirale sve pokušaje', kazao je Grbin.

Otkrio je da je banka Reiffeisen zastupnicima poslala dopis u kojem upozorava na mogućnost da zatraži arbitražu u Washingtonu. 'Neće moći, gospodo draga. Od 1. srpnja 2013. mi smo članica Europske unije i investicijski sporovi se rješavaju pred nacionalnim sudovima. Drugi način rješavanja sporova nije dozvoljen', rekao je Grbin.

Na noge se digla i Austrija, podsjetio je Grbin te upitao zašto su austrijske banke građanima Austrije dale letak na kojem ih upozoravaju na krediti rizik, a isto to nisu napravile u Hrvatskoj.

Izmjene zakona podržala je i predsjednica Odbora za zakonodavstvo Ingrid Antičević Marinović kazavši kako se njima 'rehabilitira država'. Bankama je poručila da je 'dosta grabežljivaca te da besramno plaše građane'.

'Nema straha da ovo rješenje ne bi prošlo jer da ima ne bi banke ovako vrištale, nego bi poduzele pravne radnje', kazala je SDP-ovka.

Predložila je da se u zakon uvedu prekršajne odredbe prema kojima bi se odbijanje konverzije kaznilo s 80.000 do 200.000 kuna. Članovi odbora takav su amandman podržali, a gotovo jednoglasno podržane su i izmjene zakona. Suzdržan je bio jedino Kregar. Ono što je najviše iznenadilo jest podrška zakonima koja je stigla od HDZ-ovog Davora Miličevića, unatoč tome što je HDZ posljednjih tjedana kritizirao Vladino rješenje.