U samo nekoliko tjedana prekrasne plave, ružičaste, crvene, žute i brojne druge boje, karakteristične za slavni Veliki koraljni greben, izblijedjele su i nestale tako da nepreglednim područjima goleme formacije sada dominiraju siva i bijela, upozoravaju znanstvenici.
Veliki koraljni greben postao je tako novom tragičnom žrtvom procesa izbjeljivanja koji se od kraja 1990-ih odvija zbog porasta temperatura u oceanima širom svijeta. Naime, poznato je da oko 93 posto globalnog zatopljenja odlazi u oceane.
Zastrašujuć razvoj događaja potaknuo je znanstvenike i organizacije za zaštitu prirode da ponovno zatraže da se Veliki koraljni greben stavi na UNESCO-vu listu ugrožene svjetske baštine.
Alarmantnu vijest odaslao je prof. Terry Hughes, sa Sveučilišta James Cook, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za koralje, koji posljednjih dana iz helikoptera prati i bilježi promjene u najvećem koraljnom sustavu sastavljenom od gotovo 3.000 pojedinačnih grebena i 900 otoka što se protežu na dužini od oko 2.300 km. Izbjeljivanje je do sada zahvatilo gotovo sve od ukupno 520 grebena koje je preletio; pošteđena su ostala samo četiri.
'Veliki koraljni greben danas je degradirano mjesto u usporedbi s onim što je bio prije samo mjesec dana', rekao je za Guardian Hughes.
'Ne možemo zaštititi greben od klime. Vidjeli smo da je njegov najstariji dio izravno pogođen', dodao je.
Zašto se koralji izbjeljuju?
Koralji u normalnim okolnostima žive u simbiozi sa zooksantelama, pigmentiranim jednostaničnim organizmima nalik na alge koji imaju sposobnost fotosinteze. Dio hranjivih sastojaka koju stvaraju alge koriste koralji. Pod utjecajem okolišnog stresa, na koji najvjerojatnije utječe više čimbenika poput porasta temperature, štetnih kemikalija, podizanja razina mora, povećanog Sunčevog zračenja, manjka kisika i sl., koralji izbacuju svoje sustanare koji im daju karakteristične boje tako da dominiraju bijeli 'kosturi'. Koralji će se odlučiti na raskid simbioze u onom trenutku kada postanu nesposobni algama osigurati sirovine nužne za fotosintezu kao što su primjerice ugljikov dioksid i amonijak. U ovom procesu borbe za opstanak koralji ne moraju nužno odmah početi ugibati, no njihov razvoj se usporava sve dok se alge ne vrate. Za povratak algi ponekad su potrebne godine, a ako se stres nastavi koralji konačno mogu odumrijeti.
Veliki koraljni greben golemi je ekološki sustav i dom stotinama različitih vrsta životinja i biljaka koje ovise o njegovu zdravlju.
Ne krivite El Nino!
Mada na izbjeljivanje može djelovati više procesa, među kojima i neki prirodni poput toplih struja i El Nina, izviješća meteoroloških službi jasno pokazuju da je najveći dio odgovornosti u ovogodišnjem razvoju događaja na klimatskim promjenama koje uzrokuju ljudi.
Naime, prema Bureau of Meteorology površinske temperature mora (SST) u području Koraljnog mora za lokalnog su ljeta (od prosinca do veljače) bile najviše od 1900. od kada postoje mjerenja.
Hughes ističe da koraljni grebeni prije kraja prošlog stoljeća nisu prolazili kroz faze izbjeljivanja mada su i ranije bili na udaru El Nina.
'Tek od 1998. ekstra skokovi izazvani El Ninom uzrokuju probleme. Imali smo El Ninose stoljećima, no nije bilo izbjeljivanja', objasnio je Hughes.
Štetno lobiranje
Zanimljivo je da australske vlasti desnog centra, koje su više puta pokazale neosjetljivost za problem klimatskih promjena, među ostalim i zbog činjenice da je ugljen glavni resurs te zemlje, nisu nikada pokazale spremnost priznati da je Veliki koraljni greben ugrožen.
Australska ministrica vanjskih poslova Julie Bishop 2015. je potpuno ignorirala upozorenja znanstvenika, pa i Baracka Obame, da je Veliki koraljni greben ugrožen.
'Naravno da će Veliki koraljni greben biti zaštićen za generacije koje dolaze, a mi smatramo da on nije ugrožen', poručila je Bishop na opće zgražanje stručnjaka.
Štoviše, australske su vlasti 2015. potrošile oko 100.000 dolara samo na lobističke letove po svijetu kojima je cilj bio da uvjere članove UNESCO-ove komisije da grebenu ne prijeti nikakva opasnost.
