rtl-ovo istraživanje

Većina Hrvata vjeruje u Boga, a evo što misle o seksu prije braka

01.07.2022 u 19:34

Bionic
Reading

Koliko Hrvata vjeruje u Boga? Smatramo li seks prije braka grijehom?, samo su neka od pitanja na koja je istraživanje o društvenoj svijesti u Hrvatskoj proveo RTL

Koliko Hrvata vjeruje u Boga?

Unatoč tome što (prema dostupnim podacima popisa stanovništva) oko 90 posto populacije u Hrvatskoj pripada nekoj vjeroispovijesti, prema ovom istraživanju u Boga vjeruje 69 posto ispitanika, pokazalo je ekskluzivno terensko istraživanje kojega je za RTL provela agencija Promocija plus od 23. svibnja do 15. lipnja. Uzorak je bio 1054 ispitanika u cijeloj zemlji, a standardna greška je +/- 3 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

S tim da postoje razlike. Čvrstih vjernika je 17 posto, 21 posto građana smatra da su religiozni, a najviše je onih koji vjeruju u Boga, ali ne i u sva religijska pravila (30 posto). Oni koji nisu religiozni najčešće se izjašnjavaju kao ateisti (6,6 posto), da su ravnodušni prema religiji (6,5 posto) i duhovnosti, agnostika je 3,3 posto, a nesigurnih je 4 i pol posto.

Pa iako gotovo dvije trećine ispitanika vjeruje u Boga, na vjerske obrede (na tjednoj bazi) ide tek 11 posto njih, a svakog dana 1,2 posto. Onih koji sudjeluju na blagdane nešto je više - takav je svaki peti ispitanik (19 posto).

Žene su nešto češće religiozne u odnosu na muškarce (gotovo 73 prema 65 posto), a – očekivano – među starijima je više vjernika u odnosu na mlađe dobne skupine.

Najmanje religioznih je zabilježeno među najobrazovanijim (63,6 posto), dok je među najslabije obrazovanima znatno više religioznih (84,5 posto). Najveća koncentracija religioznih je u naseljima ispod 1000 stanovnika (77,4 posto), a znatno niža u velikim urbanim središtima.

Najviše je religioznih u Sjevernoj Hrvatskoj (81,8 posto), a najmanje u Sjevernojadranskoj regiji (53,3 posto).

Pripadnici katoličke konfesije su se izjasnili da su religiozni u 84,9 posto slučajeva, pravoslavni u 33,4 posto, islamske 75,5 posto, dok su ispitanici koji se izjašnjavaju da nisu pripadnici niti jedne vjeroispovijesti religiozni u svega 0,4 posto slučajeva.

Utjecaj katoličke crkve

Utjecaj katoličke crkve na društvo u Hrvatskoj nije dobar - tako misli gotovo 40 posto ispitanika. S konstatacijom da taj utjecaj jest dobar - slaže se tek svaki treći ispitanik (29 posto), dok je trećina onih koji se ni slažu ni ne slažu (27,1 posto).

Skoro polovica (49,4 posto) najviše obrazovanih se ne slaže s tom tvrdnjom, a velika razina koncentracije neslaganja zabilježena je u najvećim hrvatskim gradovima (iznad 100.000 stanovnika), a regionalno u Sjevernojadranskoj regiji i na području Zagreba.

A da katolička crkva u Hrvatskoj ne treba imati utjecaj na politička zbivanja misli 68 posto ispitanika. Da Crkva treba imati utjecaj misli tek 16 posto.

Udio protivnika je veći među mlađom populacijom (oko 75 posto u dobnim skupinama do 50 godina), među obrazovanijim (70,2 posto sa srednjom školom, odnosno 76,1 posto s najvišim obrazovanjem), te najviše u Sjevernojadranskoj regiji (84,7 posto). Slična razina protivljenja iznošenja političkih stajališta od strane predstavnika vjerskih zajednica na vjerskim obredima (66,8 posto protivnika).

Žene svećenice

Istraživanje je ispitalo i što mislite o ženama svećenicama, seksu prije braka i kontracepciji - teme koje uvijek pobude raspravu.

Sa zaređivanjem žena slaže se gotovo polovica ispitanika (45,2 posto); tome se protivi otprilike svaki četvrti ispitanik (23,4 posto). Doduše, svaki treći je neopredijeljen, nema stajalište o tome ili ga ne želi reći (31,4 posto).

Seks prije braka

Seks prije ili izvan braka je grijeh za 9 posto građana. S tim se ne slaže više od 70 posto građana, a protiv ovog vjerskog učenja su češće muškarci nego žene (gotovo 76 prema 67 posto).

Posebno se razlikuju udjeli među najmlađim i najstarijim (82,2 posto mlađih od 40 godina se ne slaže s ovom vjerskom dogmom, a svega 51,2 posto među starijima od 70 godina). Najmanje protivnika ove vjerske dogme je među najslabije obrazovanim (50,6 posto), a znatno veća koncentracija među najobrazovanijima (76,4 posto). Građani iz urbanih središta većim od 50.000 stanovnika češće su protiv ove vjerske dogme (više od 78 posto). Najveća koncentracija zabilježena je u Sjevernojadranskoj regiji (77,5 posto) i na zagrebačkom području (79,3 posto).

Kontracepcija

Da je korištenje bilo kakve kontracepcije nemoralno smatra oko 8 posto građana. Gledano po dobi, čak 85 posto mlađih od 30 godina se s time nikako ne slažu.

Veći protivnici takvog učenja o kontracepciji su muškarci od žena (78,3 posto prema 75,2 posto). Među najobrazovanijima 81,1 posto građana se ne slaže sa stajalištem o kontracepciji.

Građani koji žive u naseljima većim od 20.000 stanovnika bilježe više od 84 posto koji se ne slažu s takvim crkvenim učenjem o kontracepciji. Najveći regionalni udio neslaganja s crkvenim učenjem o kontracepciji bilježi se u zagrebačkoj regiji (84 posto).

Krunica, horoskop, tarot

Istraživanje je pokazalo i da više od pola hrvatskih građana koristi neki predmet ili ponavlja neki ritual tražeći pomoć ili utjehu.

Najučestaliji su sveti predmeti za zaštitu od zlih sila (kao što su križ, krunica…) i to u gotovo 60 posto slučajeva. A na drugom je mjestu - horoskop, ali s bitno nižim rezultatom (16,7 posto). Slijede razni predmeti koji ljudima donose sreću (11,5 posto), osobni rituali za sreću (8,3 posto), tarot (2,4 posto) i slično.

Vjerska uvjerenja važna su za odlučivanje o životu i poslu za gotovo 2/3 građana (63,9 posto). Prema istraživanju, oni ih koriste u odgoju djece (17,5 posto), životnim krizama (17,1 posto), intimnom životu (6,5 posto), ali i kad su u pitanju poslovne odluke (4,3 posto). Zanimljivo, ima i onih koji koriste vjerska uvjerenja kod izbora stranaka i kandidata, no taj je postotak vrlo mali (1,6 posto).