Plenković je nabrojao da se protiv inflacije može boriti na tri načina, mjerama monetarne politike odnosno povećanjem kamatnih stopa, mjerama fiskalne politike odnosno porezima, te ograničavanjem cijena određenih proizvoda. Vezano za inflaciju, dodao je kako je kolovoz specifičan mjesec zbog potrošnje i cijena na obali te u uslužnim aktivnostima što pridonosi rastu inflacije.

'Također, govorili smo i o problemu inflacije, osvrnuli se na podatke Državnog zavoda za statistiku. Danas smo održali radni sastanak na kojem je bio i guverner HNB-a. Čuli smo i njihovu analizu inflacijskih trendova i činjenicu da je taj kolovoz uvijek tijekom ljetne sezone. To je donekle i specifičan mjesec zbog raznih potrošnje, ali i cijena, osobito na obali i naravno u uslužnim aktivnostima, hrana, piće, smještaj, sve što je vezano za turističke djelatnosti i s njima povezane druge gospodarske aktivnosti što naravno pridonosi rastu inflacije.

Međutim, treba se osvrnuti na činjenicu da su u našem mandatu od 2016. do danas realne plaće povećane za 20 posto, dakle ukupni rast plaća u odnosu na inflatorne pritiske. Kada se jedno oduzme od drugog, onda dolazimo do toga da je plaća rasla 20 posto. Danas je prosječna plaća 1150 eura u Hrvatskoj, a 2016. prije sedam godina kada je vlada krenula bila je 749 eura, to je dakle 400 eura više nego tada. Također, povećali smo i minimalnu plaću', kazao je premijer.

Premijer je odgovorio na pitanje hoće li se ići u nekakvim restriktivnim smjerovima u odnosu na dosadašnje mjere za one koji su neopravdano povisivali cijene.

'Mi ćemo izaći s paketom idući četvrtak, zato i razmatramo sve opcije. U svakom slučaju oni koji su iskoristili ovaj kontekst krize, koji su iskoristili kontekst povoljnijih cijena energenata, praktički zamrznutih kada je riječ o struji i plinu, nisu dobro postupili. Ovo je vrijeme kada se ipak očekuje veći stupanj društvene odgovornosti i solidarnosti. I zato je nama najvažnije da sačuvamo standard naših građana, i zato ovi paketi potpore upravo idu za tim da pomognu onima koji su u društvu najugroženiji', rekao je Plenković, izvještava HRT.

Rekao je da je itekako važno da oni koji formiraju cijene vode računa o stvarnim troškovima. Upitan je li u razgovorima oko novih mjera sudjelovao i šef HEP-a Frane Barbarić, potvrdio je da jest jedan put, ali na tom sastanku on pak nije bio zbog puta u inozemstvo.

'Bitno je da Vlada napravi paket, a da bi cijena struje građanima kao što je zadnjih dvije godine bila puno povoljnija od tržišnih, onda je HEP uključen', kazao je.

Na upit je li bliži odluci o tome hoće li smijeniti Franu Barbarića ili ministra Davora Filipovića zbog afere u HEP-u rekao je da će o tome sam odlučiti. ali nije precizirao kada će i hoće li to uopće učiniti.

Premijer Plenković ponovno je optužio predsjednika Zorana Milanovića da je on taj koji opstruira imenovanje novih veleposlanika te je kritizirao šefa države da ničim nije pridonio onome što premijer smatra vanjskopolitičkim uspjesima zemlje. Predsjednik i vlada, koji suodlučuju o imenovanju veleposlanika, međusobno se optužuju što su već duže vremena upražnjena neka veleposlanička mjesta, uključujući u Francuskoj, Velikoj Britaniji i Vatikanu.

Milanović je ranije u ponedjeljak rekao da mu ne odgovara što je Hrvatska u tri i pol godine popunila samo jedno veleposlaničko mjesto i sugerirao je da to stanje odgovara Banskim dvorima.

"Kome prezervacija ovog stanja više odgovara, meni ili nekome tko želi zadržati potpunu kontrolu. I to nad kakvim resursom? Neš' ti ambasadore. I onda na njihova mjesta dolaze otpravnici poslova. To je tiha penetracija", rekao je predsjednik.

No, Plenković tvrdi da je na Pantovčak još 2020. poslana lista potencijalnih kandidata o kojima je trebalo razgovarati, ali je Milanović to odbio i ustrajao na tome da ih pola imenuje on, a pola vlada.

"Pravilo fifty-fifty ne postoji...To bi značilo kao da imate dvije diplomacije, to nije normalno", rekao je Plenković.

Osim u formalnim pitanjima, premijer kaže da predsjednik ne surađuje s vladom ni u "sadržaju" vanjske politike i da ignorira glavne vanjskopolitičke ciljeve.

"Jesmo li ostvarili strateške ciljeve dublje integracije (u eurozonu i šengenski prostor)? Jesmo. Je li tome nešto pridonio predsjednik? Ne sjećam se. Jesmo li osigurali Hrvatskoj za razvoj 25 milijardi eura? Jesmo. Je li tome pridonio predsjednik? Ne sjećam se. Jesmo li ostvarili enormne korake naprijed u odnosu sa SAD-om. Jesmo. Je li on tome nešto pridonio? Ja se ne sjećam. U BiH mi želimo osnažiti Hrvate, a on to radi na način da nerijetko vrijeđa druge narode u BiH i čini nam štetu i visokog predstavnika koji donosi odluke koje pomažu hrvatskom narodu naziva svinjarom. Mi imamo politiku potpore i solidarnosti s Ukrajinom, on ima godinu i pol dana čistog ruskog narativa...", nizao je Plenković dugu listu vanjskopolitičkih tema o kojima "vlada govori jedno, a predsjednik drugo".

Premijer je uvjeren da je politika njegove vlade ispravna i da donosi konkretne političke, vojne, energetske rezultate.

"Mi imamo što pokazati, a što je njegova vanjskopoliitčka bilanca? Ja ne vidim nikakvu korist", ocijenio je Plenković.

Kći krenula u školu

Novinari su povodom početka nove školske godine pitali premijera kakav je on bio učenik, a on je rekao da je to bilo davno, ali i da mu je danas u školu krenula kćer, pa su joj tom prilikom zaželjeli puno uspjeha.

Kazao je da je jedna od glavnih tema na Predsjedništvu bio i početak škole, kao i da je ovo godina u kojoj su đaci svjesni da imaju besplatan obrok, prijevoz i udžbenike, a to su ogromna postignuća. Ulaganja idućih godina omogućit će jednosmjensku nastavu, što znači više učenja, boravka u školi, znanja i konkurentnosti.