Ukrajinske snage posljednjih tjedana znatno su pojačale napade dronovima na prometnice koje povezuju Rusiju s anektiranim Krimom, a posljedice se već osjećaju u civilnoj opskrbi tog poluotoka. Na meti su prije svega cisterne s gorivom i teretni kamioni koji prometuju autocestom R-280 Novorosija, danas ključnom kopnenom vezom između Rusije i Krima
Riječ je o prometnici koja prolazi kroz okupirane dijelove Zaporiške i Hersonske oblasti te je nakon ograničenja prometa preko Krimskog mosta postala glavna ruta za dopremu goriva i robe na poluotok.
Stotine pogođenih vozila
Prema procjenama analitičara Clémenta Molina iz francuskog OSINT-a, u posljednjih mjesec dana zabilježeni su napadi na oko 200 vozila, a najmanje 120 njih pogođeno je nakon 20. svibnja. Ukrajinski ministar digitalne transformacije Mihailo Fedorov kampanju je opisao kao pokušaj 'logističke izolacije' ruskih snaga, navodi neovisni ruski portal Meduza.
vezane vijesti
Iako zasad nema jasnih dokaza da su ruske postrojbe na južnom bojištu ostale bez ključnih zaliha, poremećaji u civilnoj opskrbi Krima postaju sve vidljiviji. Analitičari smatraju da problem nije samo uništavanje cisterni i kamiona, već i sve veća nespremnost civilnih vozača da prometuju rutom koja je postala učestala meta napada.
Nova generacija dronova
Dosad su ciljevi duboko iza bojišnice uglavnom bili izvan dosega ukrajinskih dronova, no situacija se promijenila razvojem bespilotnih letjelica opremljenih sustavima strojnog vida i autonomnog navođenja.
Takvi dronovi mogu samostalno pratiti i napadati pokretne ciljeve čak i kada izgube vezu s operaterom tijekom završne faze leta. Među sustavima koji se najčešće spominju nalazi se Hornet, bespilotna letjelica koju je razvila američka tvrtka povezana s bivšim izvršnim direktorom Googlea Ericom Schmidtom.
Prema ruskim vojnim izvorima, upravo sposobnost autonomnog prepoznavanja ciljeva omogućila je Ukrajincima da značajno povećaju broj uspješnih udara na prometnice i logističke pravce daleko od prve crte bojišnice.
Kakve veze s time ima Starlink?
Ruske snage ranije su imale određenu prednost u izvođenju napada na udaljenije ciljeve koristeći satelitsku komunikaciju preko terminala Starlink. Međutim, nakon što su ukrajinske vlasti upozorile da ruske postrojbe koriste taj sustav, dio terminala na okupiranim područjima navodno je deaktiviran.
To je Rusiji otežalo izvođenje sličnih operacija, a Ukrajina je u međuvremenu ubrzala razvoj svojih autonomnih sustava navođenja.
Može li Rusija zaštititi ključnu rutu?
Ruske snage sada pokušavaju pronaći način da zaštite više od 300 kilometara dugu prometnicu koja vodi prema Krimu te se među mogućim rješenjima spominju zaštitne mreže iznad cesta, sustavi elektroničkog ratovanja i jačanje protuzračne obrane.
No stručnjaci upozoravaju da nijedna od tih mjera nije jednostavna za provedbu jer dronovi koriste više komunikacijskih sustava, a zbog velikog broja napada bilo bi potrebno rasporediti značajne protuzračne kapacitete duž cijele trase.
Ruska vojska navodno je već počela premještati timove s dronovima presretačima prema prometnici koja vodi do Krima. Takav potez mogao bi pomoći u zaštiti logističkih pravaca, ali istodobno smanjuje broj raspoloživih snaga za obranu postrojbi na samoj bojišnici.
Zbog toga pojedini vojni analitičari ocjenjuju da je riječ o novoj fazi rata u kojoj se borba sve više vodi protiv logistike i opskrbnih linija, a ne samo protiv postrojbi na prvoj crti.
