Rusko ministarstvo vanjskih poslova prošlog je tjedna najavilo "sustavne udare" na Kijev, a prijetnju je popratilo jednim od najvećih napada od početka rata. U napadu je korišteno više od 90 projektila i više od 600 dronova, pri čemu su poginule dvije osobe, a više od 80 ih je ozlijeđeno.

Samo deset dana ranije Rusija je lansirala 56 projektila i više od 700 dronova. Tada je u Kijevu poginulo 24 ljudi.

Ruski dronovi i projektili rano jutros zasuli su ponovo ukrajinske gradove, pri čemu je poginulo najmanje deset osoba, a oko stotinu ih je ranjeno.

Napadi rastu, ali ne beskonačno

Ruski zračni napadi kontinuirano rastu od 2024. godine, a najveći dio njih čine relativno jeftini dronovi tipa Shahed. Kako ukrajinska protuzračna obrana postaje učinkovitija protiv tih letjelica, Moskva sve više ulaže u proizvodnju projektila, posebno balističkih.

Prema riječima Federica Borsarija iz Centra za analizu europske politike (CEPA), Rusija posebnu pozornost posvećuje balističkim projektilima jer u svijetu vlada kronični nedostatak sustava za njihovo presretanje, a Ukrajina taj problem osjeća više od većine država, navodi Euromaidan Press.

Ipak, analitičari upozoravaju da Kremlj ne može neograničeno povećavati proizvodnju.

"Nije primijećen nikakav radikalan porast uporabe projektila u odnosu na proizvodne kapacitete", ocijenio je ukrajinski vojni analitičar Mikola Bjeljeskov.

Koliko projektila Rusija može proizvesti?

Prema procjeni ukrajinske vojne obavještajne službe GUR, Rusija mjesečno proizvodi nešto više od 300 projektila različitih tipova.

Među njima su:

• do 60 balističkih projektila Iskander-M
• do 10 hipersoničnih projektila Kinžal
• do 70 krstarećih projektila Kh-101
• do 25 projektila Kalibr
• do 10 krstarećih projektila Iskander-K

Uz to proizvodi i manje količine drugih projektila poput Oniksa, Cirkona, Kh-32 i Kh-69, dok dio balističkih projektila nabavlja iz Sjeverne Koreje.

Rusija raspolaže i značajnim zalihama. Prema podacima GUR-a, početkom svibnja imala je stotine projektila u skladištima, uključujući oko 460 Kalibra, 230 Cirkona, 200 Iskandera i više od 100 Kinžala.

To Moskvi omogućava povremene masovne udare, ali ne i njihovo kontinuirano ponavljanje.

Najveći problem su novac i stručnjaci

Analitičari smatraju da će Rusija teško višestruko povećati proizvodnju projektila u kratkom roku.

"Bit će vrlo teško povećati proizvodnju nekoliko puta zbog financijskih ograničenja i nedostatka kvalificiranog kadra", smatra Bjeljeskov.

Dodatni problem predstavljaju zajedničke komponente koje koriste različiti tipovi projektila. Justin Bronk iz britanskog instituta RUSI upozorava da povećanje proizvodnje jednog tipa često automatski smanjuje proizvodnju drugog jer koriste iste elektroničke komponente.

Balistički projektili skuplji su, ali učinkovitiji

Rusija sve više naglasak stavlja na balističke projektile jer ih je Ukrajini znatno teže presretati.

Takvo oružje istodobno je mnogo skuplje. Procjene govore da jedan projektil Iskander može stajati oko tri milijuna dolara, dok se cijena krstarećih projektila poput Kalibra i Kh-101 kreće između 1,5 i 2,4 milijuna dolara.

Za Moskvu je to kompromis: manji broj proizvedenih projektila, ali veća vjerojatnost da će pogoditi cilj.

Rusija nema neograničen broj lansirnih platformi

Problem nije samo u proizvodnji projektila. Njih treba i lansirati. Ukrajinske snage tijekom rata teško su oštetile rusku Crnomorsku flotu. Uništen ili onesposobljen niz korveta, raketnih brodova i podmornica smanjio je broj platformi s kojih se mogu lansirati projektili Kalibr.

Iako Rusija i dalje raspolaže značajnim pomorskim snagama, broj raspoloživih plovila danas je osjetno manji nego na početku invazije.

Stari bombarderi postaju sve veći teret

Sličan problem javlja se i u zrakoplovstvu. Ukrajinska operacija "Paučina" tijekom 2025. oštetila je više strateških bombardera Tu-95 i Tu-160, no stručnjaci upozoravaju da je još veći problem njihova starost.

Preostali bombarderi toliko su istrošeni da često mogu nositi tek četvrtinu ili šestinu maksimalnog borbenog tereta.

"Kad bi ih opremili punim brojem projektila, možda ne bi ni završili let", upozorava ukrajinski vojni analitičar Pavlo Lakijčuk.

Problemi pogađaju i avione MiG-31 koji nose hipersonične projektile Kinžal. Proizvodnja tih letjelica završila je još 1993., a mnogi primjerci danas služe kao izvor rezervnih dijelova.

Kopneni lanseri zasad ostaju najotporniji

Najmanje problema Rusija ima s kopnenim sustavima Iskander.

No i oni su sve češće meta ukrajinskih napada. Tijekom posljednjih mjeseci Ukrajinci su gađali tvornice povezane s proizvodnjom Iskandera, ali i same lansirne sustave duboko u ruskoj pozadini.

Zbog toga ruska vojska sve više skriva svoje lansere i ograničava njihovo izlaganje.

Veliki napadi dolazit će u valovima

Podaci iz posljednjih mjeseci pokazuju da Rusija ne povećava broj projektila ravnomjerno.

Veljača je bila rekordna s gotovo 300 lansiranih projektila, uključujući čak 121 balistički projektil. Ožujak i travanj bili su znatno mirniji, da bi u svibnju ponovno uslijedio snažan porast. To sugerira da Moskva mora određeno vrijeme gomilati zalihe prije velikih udara.

Drugim riječima, unatoč prijetnjama o sustavnom razaranju Kijeva, Rusija nije u stanju svakodnevno izvoditi napade rekordnih razmjera. Mnogo je izglednije da će nastaviti iscrpljivati Ukrajinu tisućama dronova, dok će velike raketne salve dolaziti povremeno, nakon razdoblja akumulacije zaliha.

Kada se takvi napadi dogode, posljedice su i dalje razorne. Bez dovoljnog broja sustava za presretanje balističkih projektila Ukrajina ima ograničene mogućnosti obrane.