Početkom godine ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski jasno je dao do znanja da će bitka za Krim i Crno more igrati središnju ulogu u nadolazećim mjesecima. Ukrajinski uspjeh na Krimu bio bi velik udarac za ruskog predsjednika Vladimira Putina.

'Ruski poraz na Krimu ne bi bio samo poraz, već i poniženje', kaže Olga Kvostunova, suradnica Euroazijskog programa Instituta za istraživanje vanjske politike, prenosi Business Insider.

U veljači 2014. ruske snage bez oznaka, nazvane 'mali zeleni ljudi', upale su na Krim, preuzimajući kontrolu nad ključnim zgradama i podižući ruske zastave iznad njih. Do kraja ožujka te godine Federalna skupština Rusije službeno je ratificirala aneksiju poluotoka. Rat u Donbasu počeo je samo mjesec kasnije.

Ukrajinci su od tada Crnomorski poluotok nazivali 'okupiranim Krimom', a Zelenski je neprestano izjavljivao da se bilo kojim mirovnim sporazumom mora vratiti Ukrajini. U posljednjih nekoliko tjedana Ukrajina je pokrenula niz uspješnih napada na regiju, uništivši više baterija ruske protuzračne obrane i udarivši na aerodrom Balbek u blizini Sevastopolja.

Ukrajinski napadi na poluotok 'pokazuju se uspješnima zahvaljujući temeljitoj pripremi i sustavnom radu, boljim mogućnostima za obrambene snage, satelitskim i zračnim obavještajnim podacima koje Ukrajini pružaju saveznici iz NATO-a', rekla je Elina Beketova, suradnica za demokraciju u Centru za analizu europske politike.

Krik je ključ ruskih operacija

U međuvremenu je Ukrajina, nakon što je izgubila svoju tradicionalnu pomorsku flotu tijekom aneksije Krima, s velikim uspjehom gađala rusku Crnomorsku flotu koristeći morske bespilotne letjelice.

Napadi su omogućili Ukrajini da nastavi isporuku žitarica kroz Crno more, što je od vitalnog značenja za njezino gospodarstvo, i prisilili rusku Crnomorsku flotu da premjesti neke operacije dalje od matične pomorske baze u Sevastopolju na Krimu. Ukrajina je čak tvrdila da je potopila vodeći brod Crnomorske flote - Moskvu.

Krim je 'ključ ruskog pristupa Crnom moru i vojnim operacijama', rekla je Maria Snjegovaja, viša suradnica Programa za Europu, Rusiju i Euroaziju Centra za strateške i međunarodne studije. 'Krim omogućuje projekciju moći nad ostatkom Crnog mora. Sukladno tome, odvraćanje ruskih pomorskih položaja na Krimu kritično je za Ukrajinu', nastavila je.

Napadi na poluotok i Crnomorsku flotu stoga imaju cilj lišiti 'ruske snage mogućnosti da iskoriste poluotok za napade na kopnenu Ukrajinu', kao i ometati potporu ruskim trupama na okupiranim područjima na jugu Ukrajine, dodala je Beketova.

Jedan od najomraženijih simbola ruske aneksije, Kerčki most povezuje kopnenu Rusiju s istočnom obalom Krima. Za Putina je on jedno od njegovih najvećih postignuća, simbolizirajući ono za što on vjeruje da je 'povratak' Krima Rusiji. Uništenje bi stoga bilo i strateška i simbolička pobjeda za Ukrajinu te velik udarac Putinu.

Ukrajina je već dvaput udarila na most od početka ruske invazije punog opsega, ali ga dosad nije uspjela uništiti. Ranije ove godine dužnosnici ukrajinske Glavne uprave za obavještajne poslove rekli su Guardianu da će treći put gađati most prije isteka godine. Njegovo uništenje je 'neizbježno', rekli su. Već postoje znakovi toga da se i Rusija boji da bi Ukrajina mogla ponovno napasti most.

Putin ne želi biti ovisan o Kerčkom mostu

Prošli tjedan Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva (MoD) reklo je u najnovijim informacijama o sukobu da je Rusija postavila osam teglenica na južnoj strani mosta kako bi smanjila 'kutove prilaza za ukrajinska bespilotna službena vozila'. Također je počela poduzimati mjere za smanjenje ovisnosti o Kerčkom mostu.

Ministarstvo obrane u ožujku je objavilo da je Putin najavio izgradnju željezničke pruge od Rostova na Donu na jugu Rusije do Krima. Odjel je rekao da je tvrdio da će se linija protezati sve do Sevastopolja te 'osigurati redundantnost' za Kerčki most.

Neki u Ukrajini to su shvatili kao znak Putinova priznanja ukrajinske prijetnje mostu.

'Željeznica duž kopnenog koridora priznanje je ruskih okupatora da je Krimski most osuđen na propast', rekao je za The Economist Dmitri Pletenčuk, glasnogovornik ukrajinskog južnog vojnog zapovjedništva.

Bivša ruska carica Katarina Velika anektirala je Krim 1783. godine i od tada je taj teritorij vojno i simbolički važan za Rusiju. Zauzima posebno mjesto u nacionalnom kolektivnom sjećanju na sovjetsko doba, kada je postao popularno odredište za odmor za generacije radnika zbog tople klime, rekla je Snjegovaja.

Godine 2022. masivne eksplozije u zračnoj bazi Saki, iza kojih je stajala Ukrajina, donijele su rat Rusima na odmoru te su snimali napad iz koliba na plaži.

Aleksej Volkov, predsjednik Nacionalnog saveza ugostiteljskih industrija, rekao je za Reuters 2023. kako se očekuje da će broj turista na Krimu pasti za 20-30 posto - na između šest i šest i pol milijuna ljudi.

Ukrajina priprema teren za zračne napade

Frederik Mertens, strateški analitičar u Haškom centru za strateške studije, rekao je za Business Insider da gađanjem poluotoka, posebno ruskih kopnenih protuzračnih obrambenih sustava (GBAD), Ukrajina 'priprema teren' za buduće zračne napade nakon što joj stignu lovci F-16.

'Krim je ranjiv', rekao je. 'Rusi imaju relativno ograničen manevarski prostor na poluotoku.'

'Putin može puno toga izgubiti i politički i vojno. Dakle, ako negdje ograničeni broj boraca može imati pravi utjecaj, to je ovdje i iznad Crnog mora, koje postaje potpuno dostupno nakon što se riješi GBAD na Krimu', dodao je.

Rusija je premjestila svoj najnapredniji sustav protuzračne obrane S-500 na poluotok te će vjerojatno štititi regiju od mlažnjaka, ranije je izjavio šef ukrajinske obavještajne službe Budanov.

'Rusija si ne može priuštiti gubitak Krima', rekla je Snjegovaja. 'Ovo Ukrajini nudi priliku da prijetnju statusu Krima iskoristi kao adut u budućim pregovorima.'

Ako Ukrajina uspije vratiti kontrolu nad Crnim morem i poluotokom - ili jednostavno izvršiti dovoljan pritisak na ova područja da zaprijeti Putinu - 'to će označiti kraj rata', dodala je Beketova.