Orsat Miljenić, ministar pravosuđa, odgovarajući na pitanja novinara o uhidbenim nalozima koji stižu iz EU-a u Hrvatsku, ali o zahtjevima koji idu u suprotnom smjeru kazao je, između ostalog, kako jedino pitanje oko kojeg se može polemizirati nakon donesenih izmjena Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU-a, jesu li naši pregovarači mogućnost izručenja za kaznena djela prije 2002. trebali riješiti tijekom pregovora o poglavlju 23.
'Mislim da je to jedino sad otvoreno pitanje. Možda su naši pregovarači trebali to staviti u rezervu, a možda se to može naknadno napraviti. Postoje zemlje koje nama neće izručiti osobe koje mi budemo tražiti za djela počinjena prije 2002., a sada se kaže da Hrvatska mora izručivati u tom slučaju. To je apsurdno, ali dopuštam da smo s naše strane možda propustili nešto u pregovorima pa ćemo vidjeti može li se to napraviti ili ne. Postoji procedura i svaka zemlja ima neki postupak i u nekoj je fazi oko nečega što nije sukladno akiju', kazao je Miljenić.
Upitan koga to zemlje članice EU-a traže od nas i koga mi to tražimo od njih kazao je kako je Ministarstvo pravosuđa kriva adresa za to pitanje jer zahtjevi stižu u DORH, MUP i na sudove te da su oni posljednji u lancu koji dobivaju informaciju.
'Znam da su obuhvaćena razna kaznena djela, u sustav ne ulaze samo osuđene osobe, već osobe koje izbjegavaju izdržavanje kazne i koje se traži radi ispitivanja. Pokriven je čitav spektar svega što radi domaće zakonodavstvo u kaznenim stvarima', istaknuo je ministar dodavši da osobe koje se traže za počinjenje kaznenih djela prije 2002., sukladno zakonu, ne ulaze u sustav izručenja temeljem uhidbenog naloga.
Prema njegovim riječima, takav sustav ima još pet zemalja članica EU-a i to nije Hrvatska izmišljotina.
Na pitanje kako gleda na izmjene Ustava prema kojima politički motivirana ubojstva neće moći zastarijevati, Miljenić odgovara kako je to 'dobro i neophodno da se konačno napravi razdjelnica sa svim onim što se događalo u prošlosti i da stavimo stvar na svoje mjesto'.
'Zastara kod političkih zločina potpuno je neprimjerena institucija. Ukidanje zastare civilizacijska je gesta i podržavamo prijedlog za promjene ustava u tom smjeru', zaključio je Miljenić.