Uhićenje bivšeg čelnika njemačke obavještajne službe BND Augusta Hanninga moglo bi ozbiljno narušiti odnose Njemačke s partnerskim obavještajnim službama i ugroziti nacionalnu sigurnost zemlje, upozoravaju stručnjaci, prenosi Deutsche Welle (DW)
Hanning i njegov nekadašnji predstojnik ureda Manfred D. osumnjičeni su u slučaju odavanja povjerljivih obavještajnih podataka. Manfreda D. tereti se da je tijekom 12 godina Hanningu prodavao oko 2.000 strogo povjerljivih dokumenata, i to nakon što je Hanning 2005. napustio BND, kojim je upravljao sedam godina, piše DW.
Manfred D. nastavio je raditi za Hanningove nasljednike, uključujući sadašnjeg predsjednika BND-a Martina Jägera, sve do umirovljenja u ožujku ove godine.
vezane vijesti
Prema navodima njemačkog državnog odvjetništva, Hanning je u jednom slučaju 'iskoristio povjerljive obavještajne podatke koje mu je dostavio Manfred D. kako bi sastavio analizu za pripadnika jedne strane obavještajne službe'.
Službeno nije potvrđeno kojoj je državi analiza bila namijenjena. Njemački Der Spiegel, na koji se pozivaju i drugi mediji, navodi da je riječ o Azerbajdžanu. Hanning je godinama bio povezan s njemačko-azerbajdžanskim forumom, organizacijom koja održava veze s Bakuom. Međutim, tvrdnje o povezanosti slučaja s Azerbajdžanom zasad nisu ni potvrđene ni demantirane.
Povjerljivi podaci o Iranu, Rusiji i Ukrajini
Prema riječima Floriana Fladea, novinara njemačkog javnog radiotelevizijskog servisa ARD, najveći dio spornih dokumenata činile su tjedne obavještajne analize koje je BND dostavljao njemačkoj vladi. U njima su se nalazile i informacije dobivene od partnerskih obavještajnih službi drugih država.
'To je vrlo, vrlo osjetljivo, jer uključuje partnerske službe iz drugih država', rekao je Flade u DW-ovu podcastu Berlin Briefing.
Prema njegovim informacijama, dokumenti su sadržavali i podatke o iranskom nuklearnom programu, ruskoj vojsci te ratu u Ukrajini.
Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost da su povjerljive informacije partnerskih službi preko Hanninga dospjele do trećih država. Američka CIA ranije je njemačkim službama dostavljala podatke o radikalnim islamistima, što je vjerojatno pridonijelo sprječavanju terorističkih napada u Njemačkoj.
Ako se utvrdi da su takve informacije izlazile iz BND-a, povjerenje između partnerskih službi moglo bi biti ozbiljno narušeno. Posebno bi ozbiljne posljedice nastale ako bi se pokazalo da su podaci završili kod ruskih ili kineskih obavještajnih službi. Za takav razvoj događaja zasad nema dokaza.
'Nastala je golema šteta, ne samo za vanjsku sliku i ugled BND-a', rekao je Flade, dodajući da se unutar službe procjenjuju razmjeri štete i razgovara s međunarodnim partnerima kako bi se utvrdilo jesu li njihove informacije dospjele u druge zemlje.
Flade upozorava da bi posljedica moglo biti smanjenje količine obavještajnih podataka koje Njemačka dobiva od SAD-a i drugih partnera. BND pritom ne bi mogao znati koje mu se informacije više ne dostavljaju.
Skandal u trenutku rastućih napetosti s Rusijom
Slučaj je izbio u vrijeme kada njemačke obavještajne službe upozoravaju na sve veće sigurnosne izazove povezane s Rusijom.
Samo dan prije izbijanja skandala predsjednik BND-a Martin Jäger na parlamentarnom je saslušanju upozorio na mogućnost njemačkog uvlačenja u vojni sukob s Rusijom. Izjavio je da Kremlj već vodi 'rat iz sjene' te da je daljnje vojno naoružavanje 'nažalost nužno', premda trenutačno nema naznaka aktivnih ruskih vojnih priprema.
Prema Fladeovim riječima, Jäger je zbog curenja informacija sazvao sastanak svih zaposlenika BND-a kako bi upozorio na ozbiljnost posljedica odavanja povjerljivih podataka. U službi se uvode i dodatne interne sigurnosne mjere.
Afera se dogodila i u trenutku pripreme zakonskih izmjena kojima bi se trebale proširiti ovlasti BND-a, među ostalim radi poboljšanja suradnje sa stranim obavještajnim partnerima.
Istodobno se u Berlinu vodi suđenje bivšem djelatniku BND-a Carstenu L. i poduzetniku Arthuru E., optuženima za izdaju zbog predaje povjerljivih dokumenata ruskoj obavještajnoj službi 2022. godine.
Otvoreno pitanje rada bivših obavještajnih dužnosnika
Slučaj Augusta Hanninga ponovno je otvorio pitanje profesionalnog angažmana bivših visokih obavještajnih dužnosnika nakon odlaska iz državne službe.
Hanning je nakon napuštanja BND-a osnovao savjetničku tvrtku specijaliziranu za sigurnosna pitanja. Takva djelatnost zakonski je dopuštena, no dio stručnjaka smatra da predstavlja sigurnosni rizik.
Timo Lange iz organizacije LobbyControl ocijenio je da ovaj slučaj pokazuje potrebu za doživotnom zabranom sigurnosnog savjetovanja bivšim obavještajnim dužnosnicima.
'Temeljni je problem kada visoki dužnosnici iz obavještajnog ili vojnog sektora nakon odlaska iz državne službe rade kao savjetnici za različite, a u nekim slučajevima i nepoznate strane klijente', izjavio je Lange.
Prema njegovoj ocjeni, takva praksa otvara prostor za nedopušten strani utjecaj i ugrožava sigurnosne interese Njemačke i Europske unije.
Flade, međutim, ističe da Hanningova profesionalna karijera nakon odlaska iz službe nije neuobičajena. Bivši obavještajni dužnosnici često koriste svoje iskustvo, kontakte i poznavanje sigurnosnih pitanja kako bi pružali savjetničke usluge tvrtkama ili drugim državama.
'Ti ljudi jednostavno pokušavaju zaraditi novac radeći ono što najbolje znaju, a to je stvaranje mreže kontakata i prodaja svojih sigurnosnih procjena', rekao je Flade.
