MA KAKVA KRIZA?

U tmurnoj 2009. uspjela je - znanost!

  • Autor: Josip Hrgović
  • Zadnja izmjena 23.12.2009 12:49
  • Objavljeno 22.12.2009 u 17:00
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Iako su godinu na izmaku u mnogim područjima ljudskog djelovanja obilježili negativni trendovi, to se nipošto ne može reći za razvoj znanosti

Tko je najbolji nogometaš u 2009. godini? Odgovor je jednostavan - Lionel Messi kao dobitnik nagrade Ballon d’Or. Koje su tri najuspješnije tvrtke na svijetu u 2009. godini? Pitanje je malo složenije, jer odabir ovisi o instituciji koja bira i kriterijima koje primjenjuje.

Ipak, i na njega je moguće odgovoriti. Recimo, prema časopisu Business Week, tri najuspješnije tvrtke na svijetu su Nintendo, Google i Apple. A koja su najveća znanstvena dostignuća u 2009. godini? Na to pitanje je vrlo teško odgovoriti.

Ne samo zato što je broj rezultata istraživanja koja se svakodnevno objavljuju diljem svijeta izvanredno velik. Ni zbog krajnje različitih kriterija koji su nam potrebni za razlikovanje rezultata brojnih znanstvenih disciplina. Osnovni razlog je dugo vrijeme inkubacije rezultata. Dobra znanost donosi kreativne i potpuno nove prijedloge i rješenja.

Potrebno je relativno dugo vremena za njihovu provjeru, dosege i utjecaje na daljnja istraživanja. Svaki znanstvenik prihvaća činjenicu iz povijesti

NASA

NASA

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Pluton, svemirsko tijelo koje smo do prije tri godine opisivali kao planet

znanosti da će s vrlo velikom vjerojatnošću njezina ili njegova hipoteza ili rezultati biti vremenom potpuno ili dijelom odbačeni. Primjerice, svi smo u osnovnoj školi učili da je Pluton deveti planet Sunčeva sustava, ali smo tek 2006. doznali da se to nebesko tijelo više ne može klasificirati kao planet.

Pogledajmo, primjerice, dobitnike Nobelovih nagrada u znanstvenim kategorijama za 2009. U području kemije najvažnije znanstveno priznanje podijelili su Venkatraman Ramakrishnan iz Laboratorija za molekularnu biologiju sa Sveučilišta Cambridge, Thomas A. Steitz sa Sveučilišta Yale i Ada E. Yonath iz Weizmannovog instituta znanosti u Izraelu, za otkriće procesa koji se odvijaju na razini stanice, u malenoj organeli zvanoj ribosom: tu se informacije kodirane na temelju DNK iz stanične jezgre pretvaraju u tisuće bjelančevina koje grade organizme na svijetu.

Najveći dio svoga važnoga rada aktualni nobelovci provodili su neovisno 70-ih godina dvadesetoga stoljeća, a bilo je potrebno četrdesetak godina da svjetska znanstvena zajednica i komisija Kraljevske švedske akademije znanosti prepozna golem doprinos njihovih znanstvenih dostignuća.

U području fizike pola Nobelove nagrade za 2009. pripalo je Charlesu K. Kaou za njegov uvid iz 1960-ih na koji način svjetlost prevaljuje daleke udaljenosti staklenim stjenkama što je dovelo do revolucije u svjetlovodnim kablovima (poznatijim kao optičkim kabelima). Drugu polovinu nagrade za fiziku podijelili su Willard S. Boyle i George E. Smith iz Bell Labsa za izum digitalnog senzora CCD (charge-coupled device) iz 1969. godine koji koristi fotoelektrični efekte, pretvara svjetlost u električne signale i danas se koristi u milijunima digitalnih kamera diljem svijeta. Vidjeli smo da se Nintendo, Google i Apple smatraju najuspješnijim svjetskim tvrtkama današnjice.

Bi li te tvrtke uopće postojale da nije bilo otkrića ovih triju fizičara od prije četrdeset godina?

Nobelovu nagradu u kategoriji fiziologije ili medicine za 2009. podijelilo je troje Amerikanaca, Elizabeth H. Blackburn s Kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu, Carol W. Greider s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Johns Hopkins i Jack W. Szostak iz Opće bolnice Massachusetts. Njihova otkrića od prije otprilike dvadesetak godina vodila su otkrivanju enzima telomeraze, enzima koji održava krajeve molekula DNA. Naime, pri svakoj staničnoj diobi skraćuju se krajevi molekule DNA.

Na krajevima DNA nalaze se sekvence, telomere, koje uz pomoć bjelančevina nanovo izgrađuju te krajeve i pokušavaju spriječiti njihovu razgradnju i uništenje pri diobi. U nekih je stanica telomeraza aktivna, u nekih nije. U stanica u kojih nije aktivna telomere se skraćuju pri svakoj diobi i vremenom dovode do starenja stanica i prestanka diobe. Istraživanja truju znanstvenika pokazala su se izuzetno važnima za borbu protiv karcinoma i sprječavanje starenja čitavog organizma. Kada bi se telomeraze mogle genskom manipulacijom ubaciti u stanice koje ih ne posjeduju, produljio bi se životni vijek i smanjila vjerojatnost karcinoma.

Dakle, jasno je da ne možemo odrediti koja će se znanstvena dostignuća u 2009. pokazati revolucionarnima za dvadeset, trideset ili četrdeset godina. Međutim, možemo pokušati prikazati neka najzanimljivija kojima su znanstveni mediji tijekom godine pridali najviše pažnje. Krenimo mjesečno od početka godine.

NASA

NASA

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal


Zaustavljanje odumiranja živčanih stanica nakon moždanog udara uz pomoć matičnih stanica
Siječanj: Britanska tvrtka ReNeuron dobila je 19. siječnja dozvolu od britanske vlade za provedbu pionirskog revolucionarnog pokusa nad ljudima – riječ je o ubrizgavanju embrijskih matičnih stanica u oštećene mozgove bolesnika pogođenih moždanim udarom s ciljem obnavljanja moždanog tkiva. Troškovi liječenja bolesnika koji su preživjeli moždani udar dosežu u Velikoj Britaniji pet milijardi funti, a u SAD 50 milijardi dolara godišnje. Pokažu li se pokusi uspješnima, ne bi se potencijalno smanjili samo golemi novčani troškovi, nego bi dodatan zamah mogla dobiti i istraživanja liječenja matičnim stanicama ostalih bolesti koje uzrokuju propadanje mozga, primjerice, Alzheimerova bolest.

Veljača: Skupina znanstvenika sa Sveučilišta Utah u Salt Lake Cityju u SAD-u, objavila je rezultate istraživanja u Američkom časopisu za medicinsku genetiku koji ukazuju na mogućnost postojanja gena za društveno ponašanje. Djeca koja boluju od Williamsovog sindroma ne plaše se stranaca, pretjerano su ljubazna prema njima i ne izbjegavaju izravan kontakt očima, ali ne mogu održati dugoročne društvene odnose. Međutim, znanstvenici su otkrili djevojčicu koja pati od istog sindroma, ali nije pretjerano otvorena prema strancima i može dugoročno održati društvene odnose. Poredbenom genskom analizom djevojčice sa skupnom djece s Williamsovim sindromom znanstvenici su otkrili da djevojčica posjeduje gen GTF2I, dok ga ostala analizirana djeca ne posjeduju. Istraživanje otvara vrata prema analizama genske uvjetovanosti društvenog ponašanja.

Ožujak:
Od 31. ožujka četvorica Rusa, jedan Francuz i jedan Nijemac izolirana su u organizaciji ruskog Instituta za biomedicinske probleme i Europske agencije za Svemir na 105 dana u simuliranoj svemirskoj letjelici u Zvjezdanom gradu u blizini Moskve u sklopu studije uvjeta s kojima će se suočiti posada na putu do Marsa koji bi trebao trajati 520 dana. Čak će se i radio komunikacija s vanjskim svijetom odgađati dvadeset minuta koliko je potrebno da zvuk stigne s Marsa na Zemlju.

Travanj: Kada bi na Marsu ili na nekom drugom planetu naišli na vanzemaljce, možda se i ne bismo toliko čudili njihovu izgledu. Naime, znanstvenici sa Sveučilišta McMaster u Hamiltonu u Kanadi, u nizu eksperimenata sintetizirali su u umjetnom predorganskom okolišu deset od dvadeset aminokiselina koje postoje na Zemlji. Dodamo li činjenicu da se njihove okamine nalaze u meteorima starijima od našeg planeta, zaključili su da tih deset aminokiselina moraju biti osnovni građevni blokovi svih vanzemaljskih vrsta. Prihvatimo li njihov prijedlog da su zakoni molekularne biologije univerzalni u Svemiru poput zakon fizike, tada se vanzemaljski život ne bi trebao razlikovati mnogo od zemaljskog.

Svibanj: Svijetu je predstavljen prvi transgenični pas, beagle Ruppy. Pod normalnim danjim svjetlom štene je normalno, međutim, pod ultraljubičastim svjetlom odašilje crvenkasti sjaj. Da je Ruppy transgenično štene, znači da posjeduje gene druge vrste, u njegovom slučaju gen za fluorescentni sjaj meduze. Trnasgenični postupci trebali bi u budućnosti pomoći pri liječenju raznih bolesti.

Lipanj: Španjolski paleontolozi objavili su otkriće 12 milijuna godina starog fosila lica i čeljusti dosad nepoznate vrste porodice hominida koja uključuje živuće i izumrle ljude, orangutane, čimpanze i gorile. Otkriće daje argumente teoriji, koja trenutačno ima malo pristaša, prema kojoj su hominidi evoluirali od starijeg afričkog pretka u Europi te se vratili u Afriku (Into Afrika) i suprotna je dominantnoj teoriji prema kojoj su hominidi evoluirali u Africi i raširili se po ostatku svijeta (Out of Afrika). 

Srpanj: Bihevioralni genetičari Robert Plomin i Claire Haworth objavili su rezultate golemog istraživanja nad 11.000 parova blizanaca i, suprotno vladajućoj znanstvenoj dogmi, zaključili da starenjem sve više do izražaja dolaze genski, nasljedni utjecaji na naše više kognitivne sposobnosti, dok utjecaji okoliša u kojem smo se razvijali gube na snazi. Rezultati navode na preporuku da bi društvo trebalo usmjeriti više pažnje uočavanju i razvoju nadarene djece.

Kolovoz: Znanstvenici Nacionalnog laboratorija Argonne američkog Ministarstva energetike načinili su simulaciju supernove, eksplozije zvijezde ne

NASA

NASA

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Znanstvenici iz američkog laboratorija Argonne proizveli su ovu sliku raspodjele entropije (neuređenosti sustava) u središtu supernove - zvijezde koja eksplodira

bi li otkrili što se događa u njezinoj jezgri tijekom eksplozije. Simulacija je načinjena na IBM-ovom Bule Gene/P superkompjutoru, sedmom po snazi na svijetu, koji pokreće više od 160.000 procesora.

Rujan: NASA-in satelit Lunar Reconnaissance otkrio je najhladnije mjesto u našem Sunčevu sustavu. Nalazi se u krateru na tamnoj strani Mjeseca, s najniže zabilježenom temperaturom od – 249 stupnjeva Celzijevih.

Listopad:
Univerzum? Ne. Zapamtite riječ multiverzum. Fizičar Andrei Linde objavio je rad u kojem tvrdi da živimo u samo jednome od bezbroj postojećih univerzuma, i to baš onome koji slučajno podržava život. Recimo, da su protoni samo 0,2 posto masivniji, postali bi nestabilni i raspali se u manje čestice. Da je sila gravitacije samo malo jača, zvijezde bi bile gušće i toplije. Niti jedan od tih dvaju univerzuma ne bi podržavao život.

Studeni: Znanstvenici sa Sveučilišta Colorado objavili su prvu kartu bakterija na i u ljudskom tijelu istraživši 27 područja tijela. Na nama i u nama žive milijarde bakterija koje obavljaju važne pozitivne fiziološke funkcije. Najveće iznenađenje za znanstvenike je bilo koliko mnogo se razlikuju zajednice bakterija od jednog do drugog istraživanog područja tijela, te od jednog do drugog istraživanog pojedinca.

Prosinac: Tek prije nekoliko dana, svjetski znanstveni portali objavili su vijest o uspješnom dovršetku mapiranja genskog koda karcinoma kože i pluća. Genski kod karcinoma kože sadrži više od 30.000 grešaka, a genski kod karcinoma pluća više od 23.000 grešaka. Dekodiranje DNA različitih karcinoma omogućit će ciljanu terapiju zloćudno mutiranih gena. Naravno, prosinac je obilježilo i ponovno puštanje u pogon LHC-a (velikog hadronskog sudarača), koji bi fizičarima u narednih nekoliko godina trebao dati odgovore na neka od najvažnijih pitanja o prirodi svemira, materije i vremena.

Fluorescentni pas, multiverzum, gen za društveno ponašanje – sve su to fascinantna otkrića među kojima je, međutim, teško odabrati i prepoznati ona koja će se pokazati korisnima i neoborivima u desetljećima koja slijede. Jedino što je sigurno je da će nam i 2010. donijeti mnoštvo izvornih, maštovitih i šokantnih znanstvenih priča.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi