Haaland, prva Indijanka u vladi i bivša kongresnica iz Novog Meksika, prošle godine najavila je da će se provesti istraga.

Haaland je 2020. predložila zakon koji poziva na osnutak Komisije za istinu i pomirenje radi istrage uvjeta u bivšim indijanskim internatima. Taj zakon je još na čekanju.

"Posljedice politika saveznih indijanskih internata... tragične su, slamaju srce, a neporecive su", priopćila je Haaland.

"Prioritet mi je ne samo dati glas preživjelima i potomcima politike saveznih indijanskih internata, već i pozabaviti se trajnim nasljeđem tih politika kako bi autohtoni narodi mogli nastaviti rasti i liječiti se."

Uvjeti u bivšim indijanskim internatima privukli su globalnu pozornost prošle godine kada su plemenski vođe u Kanadi objavili otkriće neobilježenih grobova 215 domorodačke djece na mjestu rezidencijalne škole Kamloops.

Za razliku od Sjedinjenih Država, Kanada je provela potpunu istragu svojih škola preko Komisije za istinu i pomirenje.

Američka vlada tek treba iznijeti podatke o takvim školama. Nikada još nije priznala koliko je djece pohađalo takve škole, koliko je djece umrlo ili nestalo i koliko je takvih škola uopće bilo.

Više od 150 godina indijansku djecu u SAD-u prisilno se izdvajalo iz plemena i slalo u takve škole počevši od 1819. u nastojanju da se provede njihova prisilna asimilacija.

Škole je vodila američka vlada ili crkve koje su bile usko povezane s vladom.

Mnoga su djeca bila zlostavljana u školama, a za desetke tisuća djece više se nikada nije čulo, tvrde aktivisti i istraživači.