U najvećem istraživanju o sigurnosti cjepiva dosad, neurološki poremećaji i upala leđne moždine potvrđeni su kao rijetke nuspojave cjepiva protiv covida. Studija provedena na više od 99 milijuna ljudi iz Australije, Argentine, Kanade, Danke, Finske, Francuske, Novog Zelanda i Škotske ujedno je potvrdila koliko su poznate komplikacije prilikom cijepljenja rijetke, čime su znanstvenici potvrdili da 'korist od cjepiva protiv covida i dalje nadmašuje rizike'.

Znanstvenici su uspoređivali podatke o 13 bolesti mozga i krvožilnog sustava na osnovi medicinskih nalaza ljudi nakon što su primili cjepiva Pfizer, Moderna i AstraZeneca te ih usporedili s očekivanom stopom tih bolesti u odnosu na stanje prije pandemije, piše Guardian.

Studija je s visokom razinom točnosti potvrdila i već poznate veze između mRNA cjepiva (Pfizer i Moderna) te rijetkih nuspojava miokarditisa (upala srčanog mišića) i perikarditisa (upala srčane maramice). Još jednom su potvrđeni Guillain-Barreov sindrom (pri kojem imunološki sustav napada živce) te tromboza cerebralnog venskog sustava (vrsta krvnog ugruška u mozgu) kao rijetke nuspojave povezane s cjepivom AstraZeneca.

No potvrđena je i nova rijetka nuspojava – akutni diseminirani encefalomijelitis – upala i oteklina u mozgu i leđnoj moždini, također nakon cijepljenja AstraZenecinim cjepivom. Potom je provedena i druga studija koja je trebala ispitati tu novu nuspojavu. U drugom istraživanju sudjelovalo je 6,8 milijuna Australaca koji su primili cjepivo AstraZeneca.

Pored toga što je ta studija potvrdila diseminirani encefalomijelitis, otkrivena je još jedna nuspojava – transverzalni mijelitis ili upala leđne moždine.

Budući da je studija pokazala da se akutni diseminirani encefalomijelitis javlja u 0,78 slučajeva, a transverzalni mijelitis u 1,82 slučaja na milijun doza, spomenute nuspojave okarakterizirane su kao iznimno rijetke.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Vaccine. Treba naglasiti da je rizik od miokarditisa još veći prilikom prirodne infekcije covidom nego nakon cijepljenja.