Ovršnim zakonom uvodi se balans između ovrhe kao surovog i hladnog mača sustava te mehanizama kojima bi se štitili građani koji su često u situaciju ovrhe dovedeni ne svojom krivnjom, riječi su kojima je na sjednici Vlade ministar pravosuđa Orsat Miljenić predstavio konačan prijedlog tog zakona, koji je danas upućen u saborsku proceduru
Kako je na sjednici kazao ministar Miljenić, jedna od najvažnijih novina je vraćanje instituta opomene u sustav ovrha. Drugim riječima, građane će se upozoriti da će biti ovršeni, a uvode se i čvrsti rokovi u kojima se takvi predmeti moraju provoditi pred sudovima, pri čemu se kroz zakon omogućuje da se što više takvih predmeta rješava u prvom stupnju.
Javni bilježnici rješenje o ovrsi dužnicima će morati proslijediti u roku od 30 dana, da se ne bi, kao do sada, događalo da neka od tih rješenja uopće ne budu uručena.
'Sve to za cilj ima što više skratiti postupak i onemogućiti pretjerani rast duga, jer za vrijeme trajanja postupka na neizvršenu obvezu dužniku se obračunavaju kamate', objasnio je Miljenić.
Uvodi se i veća transparentnost dražbi, kroz elektroničke dražbe s kojima i dužnik i vjerovnik moraju biti upoznati. Time se, objašnjava ministar, namjerava, ovrhe nekretnina izvući iz spekulativnih krugova, u kojima se teško stečena nekretnina prodaje unutar zatvorenog kruga po nerealnim cijenama.
Ako je ovršena nekretnina dužniku jedini krov nad glavom, u njoj će uz financijsku naknadu moći provesti godinu dok se ne snađe za drugi smještaj.
Zakonom se propisuje i mogućnost odgode ovrhe, primjerice u slučajevima katastrofe, kao što su bile nedavne poplave u Slavoniji, a ovrha će se moći odgoditi i u nekim slučajevima kaznenih postupaka.
'Ono što su nam se obratili brojni građani i bilo je kroz raspravu u Hrvatskom saboru, to su kazneni postupci koji se vode zbog raznih štedionica koje su poslovale, ili nisu sukladno zakonu, u to ne ulazim, ali mislimo da u tom slučaju moramo dati mogućnost da se ta ovrha zaustavi na isti način dok se kazneni postupak ne riješi. Bilo bi apsurdno da se nekome proda nekretnina, a da je to posljedica kaznenog djela', objašnjava Miljenić.
Ovrha ubuduće neće moći biti provedena nad nekim prihodima, poput darova za djecu ili naknada za saniranje šteta nastalih katastrofama, a poslodavce se oslobađa obveze da oni knjigovodstveno provode ovrhe na plaće te će se ovrhe provoditi na račun. Zakon onemogućava i ovrhu nad cjelokupnim honorarom, ako je onjedini prihod, već će i za njih vrijediti ista pravila kao i za ovrhenad plaćama i mirovinama.
