Kako se navodi u objavi na stranici Ministarstva, program predviđa aktiviranje stambenih jedinica u državnom vlasništvu kao i uključivanje praznih stanova u privatnom vlasništvu. Time bi se, uz isplatu naknade vlasnicima, višegodišnje prazne nekretnine dale u najam građanima koji svoje stambeno pitanje ne mogu riješiti na tržištu nekretnina.

Naime, podsjećaju iz Ministarstva, aktiviranje postojećih praznih stambenih jedinica i njihovo uključivanje u program priuštivog najma jedna je od mjera Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030., koji je Vlada donijela u ožujku ove godine. Inače, prema procjenama, u Hrvatskoj je oko 600 tisuća praznih stambenih nekretnina.

Ciljane skupine programa priuštivog najma su kućanstva koja nemaju riješeno stambeno pitanje niti posjeduju vlastitu stambenu nekretninu, kućanstva s minimalnim do prosječnim prihodima, mlade osobe i obitelji, osobe s invaliditetom te osobe čija su zanimanja na popisu deficitarnih, navodi se.

Program detaljno razrađuje postupak provedbe javnih poziva za vlasnike i najmoprimce, sustav bodovanja, navodi potrebnu dokumentaciju, način utvrđivanja i provedbe lista reda prvenstva, način izračuna lokalno priuštive najamnine, opće uvjete ugovora o davanju nekretnine na uporabu i ugovora o najmu.

Formiranje lista prvenstva za najmoprimce

Program će provoditi Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) dok će jedinice lokalne samouprave dostavljati APN-u podatke o potrebama na svom području i popise deficitarnih zanimanja, na temelju čega će APN objavljivati javne pozive za vlasnike praznih stanova i zainteresirane najmoprimce u sredstvima javnog informiranja i na svojim mrežnim stranicama, pojašnjavaju iz Ministarstva.

Po završetku poziva, APN će utvrditi listu raspoloživih stambenih jedinica i formirati listu prvenstva za najmoprimce. Rangiranje će se provoditi prema kriterijima poput prihoda kućanstva, broja članova obitelji, broja djece, životne dobi, stupnju invaliditeta, mjesta prebivališta, stručne spreme i potrebe za deficitarnim zanimanjima.

Pritom, pojašnjavaju iz Ministarstva, najmoprimcima će se nuditi stan s liste raspoloživih stanova, a odgovarajuća površina stana će se određivati prema propisima o društveno poticanoj stanogradnji, uz dopuštena odstupanja, pa će mu tako površina moći biti do pet kvadratnih metara manja te do 20 kvadrata veća. 

Priuštiva najamnina neće smjeti prelaziti 30 posto mjesečnih prihoda kućanstva

Priuštiva najamnina plaća se APN-u i neće smjeti prelaziti 30 posto mjesečnih prihoda kućanstva, umanjeno za režijske troškove. Pritom, mjesečni režijski troškovi izračunavat će se tako da će se kvadratura stana pomnožiti s 2,5 eura. 

Primjerice, četveročlana obitelj u Zagrebu s mjesečnim prihodima od 2.000 eura mjesečno i stanom površine 60 metara kvadratnih imala bi medijalnu najamninu od 11 eura po kvadratu ili 660 eura mjesečno, umanjeno za režijske troškove, to jest 150 eura, pa bi priuštiva najamnina tako iznosila 450 eura mjesečno, pojasnili su iz Ministarstva.

Razliku do tržišne najamnine u iznosu od 210 eura mjesečno nadoknadio bi APN, napominju.

Vlasnici nekretnina uključeni u program priuštivog najma, dakle oni koji bi bili voljni na određeno vrijeme ugovorno prepustiti svoju nekretninu APN-u, ostvarivali bi pravo na naknadu u visini lokalne medijalne najamnine. 

Vlasnicima nekretnina isplata naknade u dvije rate

Ona bi se isplaćivala u dvije rate - 60 posto odmah nakon predaje nekretnine APN-u, a preostalih 40 posto nakon isteka polovice ugovorenog razdoblja. 

Primjerice, za stan od 60 kvadratnih metara u Zagrebu s ugovorom na pet godina, medijalna najamnina iznosila bi 660 eura mjesečno. To je 7.920 eura godišnje, odnosno 39.600 eura za pet godina. Prva isplata iznosila bi 23.760 eura, a druga 15.840 eura. 

Ako se nekretnina ne nalazi u uporabljivom stanju, vlasnik se ugovorom obvezuje dovesti ju u uporabljivo stanje u roku od šest mjeseci, napominju iz Ministarstva.

Ugovor o davanju stana na uporabu sklapa APN s vlasnikom, nakon odabira najmoprimca, dok se ugovor o najmu sklapa između APN-a i najmoprimca. APN pritom obavlja sve administrativne i tehničke poslove provedbe programa i vodi bazu podataka o iskazima interesa i sklopljenim ugovorima.

Inače, vlasnici nekretnina koji će se željeti uključiti u program priuštivog najma, morat će između ostalog priložiti dokaz da stambena nekretnina nije korištena više od dvije godine.

Zainteresirana i stručna javnost može se uključiti u javno savjetovanje, koje će trajati do 20. rujna ove godine.