postoje predrasude

U integraciji izbjeglica najveći izazovi učenje jezika i zapošljavanje

  • Autor: I. Ba./Hina
  • Zadnja izmjena 30.11.2018 16:17
  • Objavljeno 30.11.2018 u 16:17
U integraciji izbjeglica najveći izazovi učenje jezika i zapošljavanje

U integraciji izbjeglica najveći izazovi učenje jezika i zapošljavanje

Izvor: Pixsell / Autor: Zeljko Lukunic/PIXSELL

Završna konferencija projekta "Podrška integraciji državljanina trećih zemalja kojima je potrebna međunarodna zaštita" okupila je u Zagrebu predstavnike državne i lokalne uprave, javnih servisa, nevladinih udruga i akademske zajednice koji su kao najveće integracijske izazove istaknuli učenje jezika i zapošljavanje

Hrvatska je lani odobrila 213 međunarodnih zaštita, odnosno azila i supsidijarnih zaštita, dok su u prvih deset mjeseci ove godine već odobrene zaštite za 232 osobe, rekao je državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić. Većina osoba s odobrenom zaštitom su Sirijci od kojih je najveći dio došao u sklopu preseljenja iz Turske.

Slijedom Vladine odluke iz 2015. u Hrvatsku su preseljene 152 osobe, a lani je Vlada donijela odluku o preseljenju za još jednu skupinu od 100 osoba pa su u tijeku pripreme za njezin dolazak, rekao je Katić, navodeći kako je današnji skup prilika da se sažmu iskustva svih državnih tijela.

MUP je po njegovim riječima prvo tijelo koje provodi postupak odobravanja zaštite, ali nakon toga u integraciju se trebaju uključiti i drugi jer osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom moraju negdje biti smještene, djeca su obavezna pohađati školu, sve osobe imaju pravu na zdravstvenu zaštitu i na socijalnu skrb sukladno hrvatskim propisima.

Za cjelovitu skrb o tim ljudima moraju biti uključena različita tijela, dok Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina koordinira sve aktivnosti kako bi ti ljudi bili što bolje integrirani.

Petnaestomjesečni projekt podrške integracije državljanima trećih zemalja provodio je Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina s ciljem senzibiliziranja javnosti i stručnih djelatnika, a sufinanciran je u okviru Nacionalnog programa Fonda za azil, migracije i integraciju (AMIF).

Provedene projektne aktivnosti za cilj su imale učiniti postojeći integracijski sustav učinkovitijim i prilagodljivijim stvarnim potrebama svojih korisnika, a naših sadašnjih i budućih sugrađana koji svoj novi dom grade ili će graditi u Hrvatskoj.

  • +28
  • +25

Izbjeglice u Hrvatskoj

Izvor: Pixsell / Autor: Željko Lukunić

Pomoćnica ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Danijela Gaube rekla je da Hrvatska kao članica EU dobila kvotu za preseljenje u Hrvatsku 1583 osobe iz Italije, Grčke i Turske. Iskustva pokazuju da su stavovi građana o prihvaća stranaca podijeljena i da je to nešto na čemu i dalje treba raditi, rekla je Gaube.

Zadar kao pozitivan primjer

Od 2006. odobreno je oko 716 međunarodnih zaštita, a preko premještenja i preseljenja iz Italije, Grčke i Turske u Hrvatsku je prihvaćeno oko 180 osoba. To su osobe već prije dolaska u Hrvatsku dobile međunarodnu zaštitu po ubrzanom procesu, nakon čega u Hrvatskoj imaju dvije godine osigurano stambeno pitanje.

Gaube kaže da su najveći izazovi u integraciji osoba pod međunarodnom zaštitom učenje jezika i zapošljavanje, no Zadar, čulo se na konferenciji, ima pozitivna iskustva jer se muški dio populacije zaposlio. Pročelnik ureda zadarskog gradonačelnika Neven Klarin rekao je da Zadar ima najdulje iskustvo s obzirom da su tamo smještene prve izbjeglice.

Iako su ih neke stvari u vezi izbjeglica zatekle, Klarin je upozorio da su im predanim angažmanom uspjeli pružiti osnovne elemente zdravstvene i socijalne zaštite. Trenutno u Zadru živi 27 ljudi u sedam obitelji i muški dio populacije je zaposlen, ali naravno to zaposlenje nije došlo samo po sebi, kazao je Klarin.

Upitan kako su Zadrani prihvatili izbjeglice i je li bilo otpora, kazao je da je otpor teška riječ. Predrasude postoje često puta vezano za stvari koje su nepoznate, mislim da je ključan proces komunikacije jer sve što se na dobar način iskomunicira olakšava taj proces i prihvaćanje tih ljudi

U procesu razmještanja postojale su ideje u smislu getoiziranja, međutim stav je da je ljude puno bolje raspršiti po gradovima.

U integraciji je najlakše s djecom jer su ona najlfleksibilnija, najlakše stječu prijatelje, prilagođavaju se i uče jezik i danas su u funkciji prevoditelja svojim roditeljima koji puno teže uče jezik i svladavaju neke lokalne socijalne vještine. Djeca su znala komunicirati već nakon šest do sedam mjeseci, rekao je Klarin.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!