Jedna za drugom, prijetnje bombama u četvrtak su pristizale europskim aviokompanijama i zračnim lukama. U samo jednom danu pogođen je najmanje 21 let, a sigurnosne uzbune proširile su se na više država. U gotovo svim slučajevima nadležne službe procijenile su da prijetnje zahtijevaju hitnu reakciju. Pojedini putnički zrakoplovi morali su promijeniti rutu, dok su u Italiji angažirani borbeni avioni kako bi ih pratili do slijetanja.

Jedna od rijetkih iznimaka bila je londonska zračna luka Heathrow, gdje prijetnja nije dovela do jednakih sigurnosnih mjera.

Iako je naknadno utvrđeno da su sve dojave bile lažne, njihov broj i vremenska podudarnost izazvali su zabrinutost europskih sigurnosnih službi. Posebno se nameće pitanje jesu li prijetnje bile dio organizirane kampanje čiji je cilj izazivanje straha i poremećaja u europskom zračnom prometu.

Zašto se sumnja na Rusiju?

Kako piše BBC, istodobne dojave o bombama potaknule su nagađanja da bi mogle biti dio ruskog hibridnog ratovanja protiv zapadnih država. Hibridno ratovanje obuhvaća aktivnosti poput kibernetičkih napada, sabotaža, dezinformacijskih kampanja i drugih oblika pritiska koji ne uključuju izravan vojni sukob. Takve operacije često se provode na način koji otežava utvrđivanje odgovornosti, a njihov intenzitet uglavnom ostaje ispod praga koji bi mogao aktivirati NATO-ov mehanizam kolektivne obrane.

Sumnje u moguću rusku umiješanost ne proizlaze samo iz najnovijih prijetnji. Europa se posljednjih mjeseci suočava s nizom incidenata koji su otvorili pitanja o sigurnosti kritične infrastrukture.

BBC podsjeća na kibernetičke napade i misteriozna pojavljivanja dronova iznad osjetljivih objekata, ali i na nedavne hakerske napade na hladnjake u supermarketima u nekoliko europskih država.

Među spomenutim slučajevima nalazi se i sumnjiv incident na poljskoj granici s Rusijom. Posebnu pozornost izazvao je napad dronom na njemačku zračnu luku Leipzig/Halle u kolovozu, za koji je njemački ministar unutarnjih poslova javno optužio Moskvu.

Postoji li motiv za ometanje europskog zračnog prometa?

Jedno od mogućih objašnjenja koje razmatra BBC jest da bi takva kampanja mogla biti oblik pritiska na europske države zbog njihove potpore Ukrajini. Moskva već dugo optužuje NATO i zapadne saveznike za sudjelovanje u sukobu kroz vojnu, financijsku i obavještajnu pomoć Kijevu.

Istodobno, ukrajinski napadi dronovima posljednjih su mjeseci izazivali poremećaje u radu ruskih zračnih luka, dok zapadne sankcije ruskim aviokompanijama ograničavaju pristup europskom zračnom prostoru.

Pojedini ruski blogeri stoga su otvoreno sugerirali da bi i zapadne države trebale osjetiti slične posljedice. No između takvih izjava i konkretne odgovornosti za dojave o bombama postoji velika razlika.

Do četvrtka navečer nije pronađen nijedan čvrst dokaz koji bi prijetnje povezao s Rusijom, Iranom ili bilo kojom skupinom koja djeluje u njihovo ime, naglašava BBC.

Neobična poruka iz Rima otvorila novi trag

Ipak, jedan detalj privukao je posebnu pozornost. U četvrtak ujutro uprava rimskih zračnih luka zaprimila je elektroničku poruku s prijetnjama bombama na dvama letovima prema talijanskoj prijestolnici.

Pošiljatelji su se predstavili kao 'Borci muške države' (Fighters of the Male State), tvrdeći da im je meta 'feministički režim'. U poruci su zaprijetili da će eksplozijama 'pretvoriti nebo u crveno' te poručili da žele 'ostaviti trag u povijesti'.

Kako navodi BBC, ime korišteno u poruci moglo bi upućivati na rusku ekstremističku skupinu poznatu kao 'Muška država' (Muzhskoye gosudarstvo), koja je širila radikalne mizogine i ultranacionalističke stavove. Skupinu je 2021. zabranio moskovski sud, no nastavila je okupljati velik broj pratitelja na Telegramu. Nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine na kanalima povezanim s tom skupinom izražavala se potpora ruskoj vojnoj operaciji.

Unatoč tome, sam potpis u prijetećoj poruci nije dokaz da su njezini pripadnici doista odgovorni. Moguće je da se netko drugi poslužio imenom organizacije kako bi prikrio vlastiti identitet, zavarao istražitelje ili namjerno usmjerio sumnju prema Rusiji.

Istražitelji pred teškim zadatkom

Za europske policijske službe i sigurnosne agencije sada je ključno utvrditi jesu li dojave bile međusobno povezane i tko ih je slao. Čak i ako su prijetnje dio jedne koordinirane operacije, utvrđivanje njezinih organizatora moglo bi biti teško zbog mogućnosti prikrivanja digitalnih tragova i korištenja lažnih identiteta.

Rusija bi mogla imati motiv za izazivanje poremećaja u europskom prometu, a ime ekstremističke skupine u poruci poslanoj u Rim predstavlja mogući trag. Međutim, nijedna od tih okolnosti sama po sebi ne potvrđuje odgovornost Moskve.

Istražitelji će zato morati slijediti konkretne dokaze, od podrijetla elektroničkih poruka do mogućih tehničkih poveznica među pojedinim prijetnjama. U međuvremenu, europske zračne luke suočavaju se s nezahvalnim sigurnosnim izazovom: svaku novu dojavu moraju shvatiti ozbiljno, iako su se sve dosadašnje pokazale lažnima.

Tko je organizirao val prijetnji koji je u jednom danu pogodio najmanje 21 let i je li riječ o kriminalnom djelovanju, pokušaju zastrašivanja ili dijelu šire hibridne operacije, zasad ostaje nepoznato.