U srijedu je poručio kako ‘apsolutno’ razmatra izlazak iz Saveza. Iako tu prijetnju kasnije tijekom televizijskog obraćanja nije dodatno razradio, bila je to njegova dosad najoštrija izjava o 77 godina starom vojnom savezu. ‘Govorit ću o svom gađenju prema NATO-u’, rekao je prije obraćanja, a kasnije za POLITICO dodao: ‘Razočaran sam njima… ako bih ih ikada trebao, ne bi bili tu.’

Za sada Trump nije poduzeo konkretne korake prema izlasku. To mu američki zakon ionako ne dopušta bez odobrenja Kongresa. No njegova retorika, korištenje ‘oni’ umjesto ‘mi’ kada govori o NATO-u, kao i raniji pozivi na aneksiju Grenlanda od saveznice Danske, upućuju na to da SAD više ne vidi sebe kao ključni dio saveza koji je sam osnovao.

Što bi, međutim, Washington mogao konkretno učiniti ako odluči pretvoriti prijetnje u djela? POLITICO je razgovarao s devet stručnjaka, pravnika i dužnosnika NATO-a, koji su opisali Trumpove opcije, njihovu realnost i potencijalnu štetu za Savez.

1. Pojačavanje retorike

Najjednostavniji scenarij značio bi nastaviti s onim što već radi, a to su prijetnje, kritike i sumnje.

Trump je već više puta doveo u pitanje članak 5., ključnu odredbu NATO-a o kolektivnoj obrani, te izrazio sumnju bi li SAD uopće branio saveznike. Ovaj je tjedan Savez ponovno nazvao ‘papirnatim tigrom’, dodavši da to zna i ruski predsjednik Vladimir Putin.

Europski čelnici upozoravaju na opasnost takvih poruka. ‘Savezi poput NATO-a vrijedni su zbog povjerenja koje stoji iza njih’, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron. ‘Ako svakodnevno dovodite u pitanje svoju predanost, ispraznit ćete Savez od njegova smisla.’

Sigurnosna stručnjakinja Gerlinde Niehus upozorava da takve izjave ozbiljno narušavaju vjerodostojnost obrambene i odvraćajuće moći NATO-a. ‘Odvraćanje djeluje i psihološki… ako protivnik misli da ste papirnati tigar, to je otvoreni poziv Putinu, pa i Xi Jinpingu, da testiraju Savez.’

U Pentagonu, međutim, mnogi ovakve izjave vide kao nastavak Trumpova dugogodišnjeg skepticizma prema NATO-u.

Vjerojatnost: 5/5

Šteta: velika

2. Opstrukcija iznutra

Trump bi mogao otežavati rad Saveza bez otvorenog sukoba. Prema dvojici diplomata NATO-a, SAD već koristi pravilo konsenzusa kako bi blokirao izvješća o ‘mekšim’ temama poput klimatskih promjena i ljudske sigurnosti. Rad na tim pitanjima praktički je stao.

Ipak, zasad američki tim i dalje aktivno sudjeluje u radu Saveza. No Washington bi mogao izazvati znatno veću štetu blokiranjem ključnih tijela koja se bave Rusijom i Ukrajinom. SAD bi također mogao odbiti plaćati svoj udio u zajedničkom proračunu NATO-a (oko 800.000 eura, odnosno 15 posto). To bi bilo ‘remetilački’, ali ne i presudno, jer bi ostale članice mogle nadoknaditi iznos.

U Trumpovoj administraciji razmatra se i model ‘plati pa sudjeluj’, kojim bi se saveznicima koji ne izdvajaju dovoljno za obranu ograničio utjecaj u misijama i aktiviranju članka 5. Iako za to ne postoji formalni mehanizam, politički pritisak mogao bi biti dovoljan.

Vjerojatnost: 3/5

Šteta: umjerena

3. Povlačenje američkih vojnika

Washington bi mogao smanjiti vojnu prisutnost u Europi.

Naime, SAD trenutno ima između 67.500 i 85.000 vojnika raspoređenih na kontinentu, u najmanje 31 stalnoj bazi i 19 vojnih lokacija. No Trump je ograničen zakonom iz 2025., koji nalaže minimalno 76.000 vojnika, osim uz odobrenje Kongresa.

Povlačenje maksimalno dopuštenih oko 9000 vojnika bilo bi ‘razmjerno štetno’, ali ne i katastrofalno, smatra stručnjak Ed Arnold. Europske zemlje mogle bi nadomjestiti taj manjak ili ga kompenzirati drugim kapacitetima. No takav potez nije izgledan jer SAD-u europske baze služe kao strateška odskočna daska za brze vojne operacije, primjerice na Bliskom istoku.

‘Ako žele širiti sukob na Bliskom istoku, te su im snage itekako korisne’, kaže Arnold. ‘U suprotnom bi sami sebi otežali operacije.’

Vjerojatnost: 2/5

Šteta: ograničena

4. ‘Meki’ izlazak

Trump bi mogao paralizirati Savez bez formalnog izlaska. Jedna opcija je povlačenje iz četverogodišnjeg ciklusa vojnog planiranja NATO-a, koji određuje koliko vojnika i opreme svaka članica mora osigurati u slučaju rata. To ne bi formalno promijenilo američke obveze, ali bi ih zamrznulo na razini iz prethodnog ciklusa. Europske zemlje tada bi morale hitno popunjavati rupe ;primjerice u protuzračnoj obrani, obavještajnim kapacitetima i opskrbi gorivom u zraku.

SAD bi također mogao bojkotirati sastanke ili povući svoju delegaciju, što bi praktički paraliziralo Savez jer NATO funkcionira na temelju jednoglasnih odluka.

Radikalniji potez bio bi izlazak iz integriranog zapovjedništva, poput poteza Charles de Gaulle 1966. godine. To bi, prema Arnoldu, imalo razoran učinak - povlačenje američkih snaga iz NATO-ovih struktura i ostavku vrhovnog zapovjednika Saveza, američkog generala Alexusa Grynkewicha.

Ipak, europski diplomati zasad ne vide ovaj scenarij kao neposrednu prijetnju.

Vjerojatnost: 2/5

Šteta: vrlo velika

5. Potpuni izlazak

Formalno napuštanje NATO-a pravno je vrlo zahtjevno. Trump bi morao dobiti potporu dvotrećinske većine u Senatu prije aktiviranja članka 13. osnivačkog ugovora, a to je proces koji traje godinu dana. Ipak, američki predsjednici ponekad jednostrano napuštaju međunarodne sporazume, kao što je Trump učinio 2020. s ugovorom o otvorenom nebu. Sudovi bi to mogli blokirati, ali često izbjegavaju miješanje u vanjsku politiku.

Takav potez gotovo bi sigurno izazvao sudske sporove, uključujući tužbe saveznih država pod vodstvom demokrata i američkih kompanija koje posluju u Europi.

‘Čini mi se da su suci danas manje skloni stati na njegovu stranu nakon godine dana prekoračenja ovlasti’, rekao je jedan američki obrambeni dužnosnik.

Iz NATO-a upozoravaju na posljedice: ‘Teško je zamisliti NATO bez sudjelovanja SAD-a’, rekao je jedan visoki diplomat. ‘To bi trebalo ozbiljno utjecati na svaku takvu odluku u Washingtonu.’

Vjerojatnost: 1/5

Šteta: maksimalna