Američki predsjednik Donald Trump priznao je da je njegova administracija možda otišla predaleko s masovnim deportacijama migranata, ocijenivši da je takva politika pridonijela teškom porazu republikanaca na izborima za Kongres. U velikom intervjuu za CBS-ovu emisiju '60 Minutes' govorio je i o ratu s Iranom, mogućim nasljednicima u Bijeloj kući te svojim političkim protivnicima, za koje je otvoreno rekao da ih mrzi i da im ne može oprostiti
Bio je to Trumpov prvi veliki intervju nakon međuizbora 3. studenoga, na kojima su demokrati osvojili većinu u oba doma Kongresa. Iako je priznao da su neke odluke njegove administracije bile nepopularne, odgovornost za poraz uglavnom je pripisao republikanskim kandidatima, ratu s Iranom i lošoj komunikaciji s biračima.
Naglasio je da se njegovo ime nije nalazilo na glasačkom listiću te ustvrdio da republikanski kandidati nisu uspjeli pridobiti birače koji podržavaju njega osobno.
Priznao da su deportacije bile prestroge
Jedno od priznanja odnosilo se na imigracijsku politiku, koja je bila među glavnim Trumpovim predizbornim obećanjima 2024. godine. Na pitanje jesu li masovne deportacije otišle predaleko, Trump je odgovorio da je pristup njegove administracije možda bio prestrog.
Objasnio je da su vlasti protjerivale i migrante koji godinama žive u SAD-u, rade, plaćaju poreze i nisu počinili teška kaznena djela. Kako tvrdi, dio Amerikanaca podržava deportaciju svih osoba koje su nezakonito u zemlji, dok drugi smatraju da bi ljudima koji godinama rade i pridonose gospodarstvu trebalo dopustiti ostanak.
Trump je rekao da je spreman da s demokratima, koji će preuzeti kontrolu nad Kongresom, pokuša postići dogovor o imigraciji. Takav je sporazum opisao kao ostvariv, ali nije precizirao kakve bi promjene bio spreman prihvatiti.
Njegove izjave ipak su u suprotnosti s nedavnom kadrovskom odlukom. Za novog predstojnika ureda Bijele kuće imenovao je Stephena Millera, jednog od glavnih tvoraca stroge imigracijske politike svoje administracije.
Za poraz krivi rat s Iranom, ali ne žali zbog njega
Trump je priznao da je rat s Iranom naštetio republikancima, ponajprije zbog rasta cijena goriva i nezadovoljstva birača američkim vojnim angažmanom. Smatra i da republikanci nisu dovoljno dobro predstavili gospodarske rezultate njegove administracije. Pritom je branio vlastitu ekonomsku politiku, tvrdeći da su gospodarski pokazatelji vrlo dobri.
Osvrnuo se i na potpredsjednika JD Vancea, koji je nakon izbora upravo rat s Iranom označio kao jedan od glavnih razloga republikanskog poraza. Trump je rekao da se uglavnom slaže s njegovom analizom, ali mu je zamjerio što nije jasno poručio bi li ponovno podržao odluku o napadu na Iran.
Unatoč političkoj cijeni koju je rat imao za republikance, poručio je da bi ponovno donio istu odluku jer smatra da Iran ne smije doći do nuklearnog oružja. Otkrio je i da mu je Vance najavio objavu svoje analize, ali da nisu detaljno razgovarali o njezinu sadržaju.
Vance nije siguran nasljednik, pohvalio Rubija
U intervjuu se otvorilo i pitanje tko će naslijediti Trumpa kao republikanski kandidat na predsjedničkim izborima 2028. godine. Iako se Vance smatra jednim od glavnih mogućih kandidata, Trump nije želio potvrditi da će mu dati podršku.
Rekao je da će vjerojatno podržati nekog kandidata, ali da još nije donio odluku te da možda uopće neće intervenirati u republikansku utrku. Na pitanje koga još vidi kao mogućeg nasljednika, posebno je pohvalio državnog tajnika Marca Rubija, istaknuvši da odlično obavlja posao.
Dodao je da Republikanska stranka ima još kvalitetnih političara, uključujući pojedine senatore, ali nije želio otkriti njihova imena. Trump smatra da bi njegova podrška i dalje mogla imati velik utjecaj na izbor republikanskog predsjedničkog kandidata.
'Neke svoje neprijatelje mrzit ću zauvijek'
Jedan od najupečatljivijih dijelova intervjua dogodio se kada je novinar Ross Douthat upitao Trumpa može li oprostiti svojim političkim protivnicima. Pitanje je povezao s komemoracijom ubijenom konzervativnom aktivistu Charlieju Kirku, na kojoj je njegova udovica Erika javno oprostila navodnom ubojici svojeg supruga. Trump je tada, za razliku od nje, poručio da mrzi svoje protivnike i da im ne želi dobro.
Douthat ga je sada upitao bi li bio spreman oprostiti ljudima poput Nancy Pelosi i bivšeg direktora FBI-a Jamesa Comeyja kada bi mu upravo to bilo potrebno za ulazak u raj. Trump je odgovorio da ih smatra izrazito nepoštenim ljudima koji su nanijeli štetu Sjedinjenim Državama. Objasnio je da bi mogao jednostavno reći da im oprašta, ali da to ne bi bilo iskreno. 'Neke svoje neprijatelje doista mrzim i uvijek ću ih mrziti', poručio je.
Na pitanje znači li to da im ne bi oprostio čak ni pred Božjim sudom, Trump je ostao pri svojem odgovoru.
Neugodna pitanja o obiteljskom bogatstvu
Napetosti tijekom intervjua bilo je i kada je Douthat otvorio pitanje Trumpova osobnog bogatstva i poslovnih interesa njegove obitelji, osobito u sektoru kriptovaluta.
Trump i njegovi sinovi povezani su s nizom poslovnih projekata, među kojima je i kriptovalutna tvrtka World Liberty Financial. Dio njezina vlasništva povezan je s ulagačima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, što je izazvalo pitanja o mogućem sukobu interesa i pokušajima stranih država da steknu utjecaj na američku administraciju.
Trump je odbacio takve sumnje, tvrdeći da ne sudjeluje u svakodnevnom vođenju obiteljskih poslova te da se njima bave njegovi sinovi.
Objasnio je i da se velikim dijelom njegova novca upravlja preko velikih investicijskih tvrtki s Wall Streeta, zbog čega, kako tvrdi, osobno ne zna u koje se dionice ulaže.
Na pitanje zašto se potpuno ne odrekne vlasničkih udjela kako bi izbjegao optužbe za sukob interesa, odgovorio je da nije jednostavno odreći se takve imovine.
Ustvrdio je i da su svi američki predsjednici bili izloženi pokušajima drugih da preko njihovih suradnika i poslovnih kontakata steknu politički utjecaj.