Sjedinjene Američke Države pojačavaju pritisak na europske saveznike da se vojno uključe u operacije u Hormuškom tjesnacu, a prema informacijama njemačkog Spiegela, američki predsjednik Donald Trump očekuje konkretne obveze već u idućim danima
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte navodno je obavijestio europske prijestolnice da Washington više ne smatra dovoljnima političke izjave potpore, već traži slanje ratnih brodova ili drugih vojnih kapaciteta u regiju. Prema diplomatskim izvorima, zahtjev ima obilježja ultimatuma, navodi Spiegel.
Hormuški tjesnac jedna je od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta, kroz koju prolazi oko petine globalne trgovine naftom, zbog čega svaka destabilizacija ima izravne posljedice na cijene energije i globalno gospodarstvo. Upravo zato Washington želi osigurati vojnu prisutnost saveznika kako bi se zaštitila plovidba.
vezane vijesti
Međutim, unutar Europe ne postoji jedinstven stav. Njemačka je, kao i neke druge države, signalizirala spremnost za sudjelovanje, ali uz jasne uvjete – prije svega mandat Ujedinjenih naroda te stabilno primirje ili formalni prekid vatre. Takav pristup odražava oprez dijela europskih vlada koje žele izbjeći izravno uvlačenje u sukob.
Istodobno, Trump dodatno pojačava politički pritisak na saveznike. Prema američkim medijima, u Washingtonu se sastavlja popis europskih država prema njihovu stavu o ratu protiv Irana – onih koje su pružile potporu i onih koje su se distancirale.
Prema tim navodima, razmatra se i povlačenje američkih snaga iz država koje nisu podržale američku politiku. Kao primjer se navodi Španjolska, čija je vlada odbila odobriti prelete američkih borbenih i tankerskih zrakoplova.
Njemačka se našla u posebno osjetljivoj poziciji. Iako nije ograničila korištenje američkih vojnih baza na svom teritoriju, u Washingtonu je percipirana kao nedovoljno pouzdan saveznik. Razlog je izjava ministra obrane Borisa Pistoriusa da ‘to nije naš rat’, koja je u američkoj administraciji pogrešno pripisana kancelaru Friedrichu Merzu.
Takvi potezi dodatno opterećuju odnose unutar NATO-a, koji se već suočava s izazovima u održavanju jedinstva oko ključnih sigurnosnih pitanja.
U pozadini svega nalazi se i širi geopolitički kontekst – sukob s Iranom, neslaganja oko njegova opsega i ciljeva te rastući pritisak na europske države da preuzmu veću ulogu u sigurnosnim operacijama izvan vlastitog kontinenta.
Razvoj situacije u narednim danima, osobito odluke europskih vlada o eventualnom slanju snaga u Hormuški tjesnac, mogao bi imati dugoročne posljedice za odnose unutar NATO-a i sigurnosnu arhitekturu Zapada.
