plan za oporavak

Traži se kompromis oko višegodišnjeg proračuna EU-a; socijalistica citirala bivšeg predsjednika Komisije: Rasprava nije seksi

  • Autor: I. Ba./Hina
  • Zadnja izmjena 29.10.2020 17:18
  • Objavljeno 29.10.2020 u 17:18
Europski parlament - ilustracija

Europski parlament - ilustracija

Izvor: EPA / Autor: OLIVIER HOSLET

Europski parlament želi osigurati da novi dugoročni proračun EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. bude bolji za europske građane, poduzeća i države članice i čini sve kako bi se postigao kompromis što je prije moguće, kazali su u četvrtak pregovarači Europskog parlamenta na webinaru za novinare o toj temi

Pregovarači Europskog parlamenta i Vijeća EU-a, koje predstavlja države članice, nastavili su 21. listopada pregovore o višegodišnjem proračunu EU-a i planu za oporavak od koronakrize (NextGenerationEU).

Parlament je pregovore prekinuo 8. listopada nezadovoljan njihovim tijekom. U međuvremenu je 13. listopada iznio novi kompromisni prijedlog pa su pregovori nastavljeni. U srijedu je održan 10., a u četvrtak 11. krug pregovora (tzv. trijalog).

Dogovor treba postići do kraja godine kako bi se novac mogao početi koristiti od početka 2021.

Čelnici država članica Europske unije postigli su u srpnju politički dogovor o novom sedmogodišnjem proračunskom okviru za razdoblje od 2021. do 2027. teškom 1074 milijarde eura i planu za oporavak od koronakrize od 750 milijardi eura, od čega je 390 milijarde bespovratne pomoći, a 360 milijardi zajmova. Ukupno je to preko 1800 milijardi eura.

Hrvatska iz plana za oporavak ima ukupno 10,6 milijarda eura.

Od toga kroz Mehanizam za oporavak i otpornost (Recovery and Resilience Facility) ima 5,94 milijarda bespovratno i 3,61 milijarda zajmova. Dodatno za ruralni razvoj za razdoblje 2014.-2020. iz plana za oporavak dobila je 182 milijuna eura. U REACT-EU (Pomoć za oporavak za koheziju i europska područja) dobila je 735 milijuna bespovratnih sredstava (za financiranje covid mjera, pomoć u likvidnosti gospodarstvu, čuvanje radnih mjesta, pomoć zdravstvu). U Fondu za pravednu tranziciju ima na raspolaganju 97 milijuna eura.

Europski parlament ne može mijenjati dogovor čelnika država, može ga samo prihvatiti ili odbiti.

Europski parlament traži da se povećaju sredstva za 15 ključnih europskih programa, kao što su istraživanja i razvoj, zelena i digitalna tranzicija i razmjena studenata, ne dirajući sredstva za poljoprivredu i koheziju, istaknuo je Jan Olbrycht, suizvjestitelj za pregovore o proračunu iz redova EPP-a.

Parlament traži da se sedmogodišnji proračun poveća za ukupno 39 milijardi eura. Olbrycht je kazao da Parlament od toga još nije odustao.

„Prijedlog je još na stolu. Čekamo prijedlog druge strane i pokušat ćemo postići kompromis”, kazao je.

Njemačko predsjedništvo EU-a ponudilo je ranije pregovaračima EP-a nešto manje od 10 milijardi eura, za ključne programe, ali bez povećanja ukupnog iznosa proračuna, nego prebacivanjem sredstava iz drugih programa i iz proračunskih rezervi. Pregovarači su to odbili.

Olbrycht je također ponovno naglasio da Europski parlament neće dati svoj pristanak na proračun ako ne bude dogovoren strogi mehanizam za uvjetovanje isplate europskog novca poštivanjem vladavine prava.

Pregovarači Europskog parlamenta i Vijeća održali su u četvrtak četvrti krug pregovora o tom mehanizmu. Kompromis još nisu postigli. Dogovoreno je da će pregovore nastaviti u studenome.

Margarida Marques, suizvjestiteljica iz redova socijalista i demokrata (S&D), kazala je da su pregovori o proračunu mukotrpni i naglasila da pregovarači naporno rade ne bi li se postigao kompromis što je moguće prije.

„Rasprava o proračunu nije seksi”, kazala je, citirajući bivšeg predsjednika Europske komisije Jacquesa Delorsa.

„Želimo bolji proračun za razdoblje od 2021. do 2027. i želimo osigurati da i proračun nakon 2027. ne bude slabiji”, kazala je.

"To je jako važno za europske građane, poduzeća i države članice i za kapacitet Europske unije da odgovori na krizu".

Iznosi u višegodišnjem proračunu za ključne programe smanjeni su u odnosu na prethodni sedmogodišnji proračun, ali su sredstvima iz novog instrumenta za oporavak EU sljedeće generacije zapravo pojačani.

Parlamentarci smatraju da sredstava iz plana za oporavak zapravo maskiraju smanjenje sredstava za ključne programe, što može imati velik utjecaj na pregovore o sljedećem sedmogodišnjem proračunu nakon 2028. u smislu da ti programi dobiju manje novaca, budući da je plan za oporavak jednokratni instrument koji se više neće ponavljati.

Parlament traži i temeljitu reformu sustava vlastitih proračunskih prihoda.

Parlament traži uvođenje novih kategorija vlastitih proračunskih sredstava iz čega bi se financirali troškovi servisiranja duga od 750 milijardi eura za koliko će se zadužiti Komisija kako bi pomogla gospodarski oporavak država članica od posljedica koronakrize.

Na taj bi se način u sljedećem sedmogodišnjem proračunu, nakon 2027. izbjeglo naglo povećanje nacionalnih doprinosa ili ozbiljno smanjenje razine proračunskih izdataka i instrumenata ulaganja u okviru višegodišnjeg proračunskog okvira.

Kao novi vlastiti izvori proračunskih prihoda spominju se porezi na nereciklirani plastični ambalažni otpad, povećanje vlastitih sredstava iz sustava trgovanja emisijama uključivanjem pomorskog i zrakoplovnog sektora, porezi na aktivnosti velikih poduzeća koja imaju golemu korist od jedinstvenog tržišta EU-a, digitalni porez na poduzeća s globalnim godišnjim prometom većim od 750 milijuna eura, porez na financijske transakcije te prihodi na temelju mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika, kojim bi se uveli nameti za zagađivače.

Parlament također traži da se uspostavi snažan mehanizam koji će omogućiti smanjenje ili suspenziju europskog novca onim državama članicama koje krše načela vladavine prava.

Vijeće EU-a zauzima se za to da se ta mogućnost ograniči samo na slučajeve zlouporabe novca, odnosno kada su ugroženi financijski interesi EU-a.

Ni zemlje članice nisu jednoglasne po tom pitanju. Dio zemalja koje spadaju u krug "štedljivih" sklon je zahtjevima Parlamenta, dok Mađarska i Poljska prijete da će blokirati cijeli paket ako se usvoji rješenje koje bi snažno povezivalo vladavinu prava i korištenje europskog novca.

Sredstva za plan oporavka Komisija će namaknuti zaduživanjem na financijskim tržištima. Da bi to mogla, države članice moraju ratificirati odluku o podizanju gornje granice proračunskih sredstava. To je praktički jamstvo za kredite koje će Komisija podići. Poljska i Mađarska prijete da neće ratificirati tu odluku bude li se inzistiralo na uvjetovanju isplate novca vladavinom prava.

Velika većina građana EU-a podržava da se dodjela europskog novca uvjetuje poštivanjem vladavine prava, pokazalo je nedavno ispitivanje javnog mnijenja.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!