ZORAN MALENICA

Tko je pobjednik lokalnih izbora?

  • Autor: Zoran Malenica
  • Zadnja izmjena 05.06.2009 13:37
  • Objavljeno 05.06.2009 u 12:23
Milanović i Sanader u Saboru

Milanović i Sanader u Saboru

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Goran Mehkek

I nakon drugog kruga lokalnih izbora, održanih 31. svibnja 2009, dvije najjače političke stranke – HDZ i SDP, nastavile su polemiku o tome tko je bolje prošao na ovim lokalnim izborima

Iako je poslije prvog kruga izgledalo da je HDZ udružen s koalicijskim partnerima (HSS-om i HSLS-om, a ponegdje i s HSU-om i SDSS-om), odnio izbornu pobjedu, sada nakon drugog kruga to je manje izvjesno.

Naime, izborni rezultati drugog kruga pokazuju da su opozicijske stranke lijevog centra (SDP, HNS i IDS) u gradovima (ne samo u velikim i srednjim nego i u manjim) postigle dobre rezultate. Stranke desnog centra (HDZ, HSS, HSLS i druge) izgubile su 17 gradova (sada ih imaju 67, a nakon prethodnih lokalnih izbora vladali su u 84 grada).

Obrnuto, stranke lijevog centra osvojile su 12 gradova više nego na lokalnim izborima 2005. (sada ih imaju 46, a tada su imale 34 grada).

Ako promatramo rezultate izbora na županijskoj razini, onda možemo zaključiti da je zadržan svojevrsni status quo u odnosu na prošle lokalne izbore. Stranke desnog centra zadržale su vlast u 11 županija, u dvije županije su osvojile vlast, a u dvije su je izgubile. Stranke lijevog centra zadržale su vlast u pet županija, u dvije županije su osvojile vlast, a u dvije su je izgubile.

Feđa Klarić /CROPIX

Feđa Klarić /CROPIX

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Feđa Klarić

Joško Berket preuzeo dužnost od Ivana Udovičića (HDZ)

Umjesto lamentacija i nadmudrivanja oko toga tko je pobjednik ovih izbora, mora se priznati da je veliki uspjeh HDZ-a i njegovih koalicijskih partnera sama činjenica da nisu polučili izrazitije lošiji izborni rezultat u odnosu na prošle lokalne izbore. S obzirom na sveukupne okolnosti u kojima su se odigrali ovi lokalni izbori (gubitak radnih mjesta, znatno opadanje društvenog bruto proizvoda u prvom tromjesečju ove godine, presuda Branimiru Glavašu, studentska 'pobuna', nesnalaženje Vlade u situaciji krize...), moglo se očekivati daleko lošiji izborni rezultat HDZ-a.

Međutim, bit će jako loše ako stranke vladajuće koalicije ove izborne rezultate shvate kao argument da su do sada dobro vladale i da nije potrebno bilo što mijenjati u njihovoj politici.

Isto tako, nije uputno iz rezultata ovih lokalnih izbora izvoditi zaključke o tome kakve bi rezultate pojedine stranke postigle kada bi uskoro bili održani parlamentarni izbori. Ponajprije, treba znati da se lokalni izbori umnogome razlikuju od parlamentarnih. To se posebno odnosi na netom završene lokalne izbore na kojima je bilo dosta nezavisnih kandidata za župane, gradonačelnike i načelnik, tako da je preračunavanje glasova otežano.

U dosadašnjim analizama izbornih rezultata malo se je raspravljalo o njihovom mogućem utjecaju na funkcioniranje aktualne Vlade u sljedećem razdoblju. Razlog je vjerojatno u tome što se polazi od toga da će relativno dobar izborni uspjeh stranaka vladajuće koalicije doprinijeti njezinoj stabilnosti i osigurati njezinu vladavinu do kraja mandatnog razdoblja, tj. do kraja 2011. godine.

Pri tome se gube iz vida dvije činjenice. Prvo, Srpska demokratska samostalna stranka (SDSS) postigla je daleko lošije izborne rezultate nego na prošlim lokalnim izborima 2005.godine.

Njezina tri saborska zastupnika (Miodrag Pupovac Slavko Gajica i Vojislav Stanimirović) daju podršku Sanaderovoj vladi u Saboru. Nekoliko mjeseci prije lokalnih izbora unutar srpske nacionalne manjine došlo je do 'političkog komešanja' koje je rezultiralo formiranjem dviju novih političkih stranaka: jedna je formirana u Vukovaru nakon sukoba unutar SDSS-a koji je sudjelovao u vlasti u tome gradu, a druga je nastala na području Benkovca i Knina kao izraz nezadovoljstva politikom SDSS-a. Te dvije stranke odnijele su određeni broj glasova građana srpske nacionalnosti koje je na prošlim lokalnim izborima dobio SDSS.

Iznenađujuća pobjeda kandidata SDP-a za gradonačelnika Vukovara ne može se objasniti izvan ovog konteksta. Naime, u Vukovaru je SDSS na izborima nastupio u koaliciji s HDZ-om, HSS-om, HSLS-om i HSU-om. Dio građana srpske nacionalnosti očito nije podržao tu koaliciju i njezina kandidata za gradonačelnika, nego je radije podržao kandidata SDP-a.

Vodstvo SDSS-a morat će dobro analizirati razloge izbornog neuspjeha njihove stranke i možda donijeti odluku o izlasku iz koalicije s HDZ-om.

Drugo, dobar uspjeh Hrvatskog demokratskog sabora Slavonije i Baranje (HDSSB-a) na ovim izborima i neizvjesna sudbina Branimira Glavaša nakon donošenja prvostupanjske presude (nepravomoćno je osuđen na 10 godina zatvora) i njegovog bijega u susjednu Bosnu i Hercegovinu, vjerojatno će utjecati na spremnost ove stranke da podržava Vladu u Saboru. To znači da Sanaderova vlada idućih mjeseci može ostati bez sigurne podrške čak šest zastupnika u Saboru čime bi bila ugrožena potrebna većina za normalno funkcioniranje Vlade.

Protekli izbori pokazali su da je HDZ izgubio u nekoliko gradova u kojima je dugo vladao (Dubrovnik Vukovar Kaštela Trogir Beli Manastir...). U nekima od njih za gradonačelnike su izabrani nezavisni kandidati (Kaštela...), a u drugima kandidati opozicijskih stranaka (Vukovar, Dubrovnik...). Razlog tome treba vidjeti u 'istrošenosti' HDZ-ovske vlasti u tim sredinama i želji građana da dođe do promjena.

O pozitivnim posljedicama izravnog biranja župana, gradonačelnika i načelnika nije moguće unaprijed govoriti. Treba pričekati sljedeće četiri godine i ocijeniti kvalitetu vladanja u jedinicama lokalne uprave. Dodatni razlog za to je i činjenica da su na te položaje izabrani neki poduzetnici (Željko Kerum Joško Berket). Bit će zanimljivo pratiti hoće li ti ljudi uspjeti izbjeći sukob interesa do kojega može doći pri obnašanju njihovih gradonačelničkih funkcija.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi