SEDAM ŽRTAVA SPAŠAVANJA

Tko je kriv za tragičan pad srpskog vojnog helikoptera?

16.03.2015 u 16:00

Bionic
Reading

Dva dana nakon tragičnog pada vojnog helikoptera Mi-17 nedaleko od beogradske zračne luke, u kojemu je poginulo sedam osoba uključujući i šest dana staru bebu, srpski mediji preplavljeni su mješavinom spekulacija, teorija urote i tabloidnog nametanja krivice. S druge strane, javnost, već izdresirana na medijski eksponirane spasilačke pothvate aktualne vlade, očekuje odgovore na nekoliko ključnih nejasnoća u vezi s nesrećom

Helikopter Mi-17 poletio je iz vojne zračne luke u Batajnici oko 20:15 sati do Raške na jugu Srbije, gdje je sanitetsko vozilo, koje je prevozilo bebu s poteškoćama u disanju u 150 km udaljeno regionalno središte Kragujevac, zapelo na cesti uslijed odrona tla. Nakon što je oko 21:15 sletio u vojarnu u Rašku i poletio prema Beogradu, kreće konfuzija za koju javnost opravdano sumnja da nije izazvana standardnim postupanjem u takvim situacijama, već kaotičnim narušavanjem zapovjedne odgovornosti u svrhu medijskog eksponiranja akcije spašavanja.

Naime, srpski mediji počinju izravno praćenje akcije spašavanja, ministar zdravlja Zlatibor Lončar upućuje se prema zračnoj luci u Surčinu, a agencija Beta čak objavljuje i vijest o tome kako je beba već spašena, koju prenose i portali Politike i Blica, dok je neki tiskani mediji uvrštavaju u sutrašnja izdanja. U međuvremenu, tijekom posljednje trećine leta vremenski uvjeti se počinju komplicirati pa se tri redovita leta zrakoplovne tvrtke Air Serbia preusmjeravaju prema Temišvaru. Pilot Omer Mehić, za kojega će ministar obrane Bratislav Gašić poslije reći da je bio jedan od najboljih vojnih pilota u zemlji, gubi kontakt s kontrolom leta, a potom oko 22:15 ipak pokušava prizemljiti zrakoplov, i to čak tri puta, no na žalost ne uspijeva. U nesreći, uz Mešića i bebu, smrtno stradavaju kapetan Milovan Đukarić, liječnik Dževad Ljajić, anesteziolog Miroslav Veselinović te dva mehaničara, Ivan Miladinović i Nebojša Drajić


Snimka tiskovne konferencije generala Bandića

Brigadni general Predrag Bandić, zapovjednik vojnog aerodroma u Batajnici odakle je helikopter poslan u akciju, rekao je kako vremenski uvjeti prilikom slijetanja nisu bili nepovoljni, nego tek složeni te da bi pilot na toj razini obučenosti trebao savladati takav zadatak. Helikopter je bio dobro opremljen i imao je dovoljno goriva, a za prizemljenje je odabrana lokacija za koju je procijenjeno da je najsigurnija za pristup liječničke ekipe, naglašava Bandić. No general čija je fotografija spašavanja djeteta prilikom poplave u Obrenovcu obišla svijet, a niti njegov nadređeni, ministar obrane Bratislav Gašić koji je dan kasnije na izvanrednoj sjednici Vlade i zasuzio, nisu dali jasne odgovore na neka druga pitanja.

Prije svega, nitko nije precizirao koja je medicinska ustanova odlučila da je potrebna hitna evakuacija bebe, i kamo je evakuirati, što sugerira da je prste u navođenju helikoptera mogao imati netko manje stručan. S druge strane, pojedini stručnjaci tvrde kako je helikopter mogao biti usmjeren na jedan od dva aerodroma u centralnoj Srbiji (Lađevci i Niš), daleko bliža mjestu odakle je helikopter uzletio, a ako su točni napisi da je beba imala na raspolaganju kisika za svega sat vremena, takva odluka bi vjerojatno bila i medicinski opravdanija. Također, nije poznato zbog čega vojska nije tražila pomoć civilnih službi – zrakoplovne vlasti tvrde da do trenutka pada nitko nije kontaktirao kontrolu leta, a general Bandić je potvrdio da je osobno posljednji razgovarao s pilotom zrakoplova, četrdesetak minuta prije pokušaja prizemljenja.


Treba podsjetiti da je premijer Aleksandar Vučić već dva puta koristio vojne helikoptere za nevješto izvedene PR stuntove – jednom na autocesti prema Mađarskoj, kad su kod mjesta Feketić ekipe Crvenog križa bile zaustavljene u misiji izvlačenja zaglavljenih ljudi iz mećave dajući prednost Vučiću i TV ekipama te drugi put u već spomenutom slučaju poplave u Obrenovcu. Dan prije ove tragedije, ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović priključio se policiji u amerikaniziranoj TV potjeri za otmičarima dvogodišnjeg djeteta na autoputu Beograd – Zagreb. Dan poslije tragedije, tabloidi su pak objavljivali nevjerojatne ocjene kako je za nesreću kriva 'majka koja je djetetu davala kravlje mlijeko'.

Već svjesna tendencije aktualne vlasti da medijski dramatizira operacije spašavanja i time stavlja dodatan pritisak na obučene profesionalce, srpska se javnost s pravom pita – je li ova tragedija mogla biti izbjegnuta, i u kojoj mjeri se u nju uplelo Vučićevo 'društvo spektakla'? Odgovore vjerojatno neće dobiti prije srijede, kad se očekuju prvi preliminarni nalazi vojne istrage, no pitanje je hoće li se istina o događajima tog kobnog i maglovitog 14. ožujka doznati i nakon što istraga završi.