Za nama je tjedan u kojem su Trump, Putin i Xi crtali 'novu Jaltu' dok su Ukrajinci rušili Krimski most, a Vučić trodnevnim saborskim teatrom odgađao neizbježno. Za to vrijeme milijuni su otvorili bolovanje zbog povratka u Vice City, Prag je branio javnu televiziju, a Anthropic stvorio tisuće milijunaša.
Svi za stol, dronovi u zrak: Što je donijela 'nova Jalta'?
Ovog tjedna povijest se pisala u luksuznoj kineskoj Kylin Villi u Shenzhenu, gdje su za isti stol sjeli Donald Trump, Vladimir Putin i domaćin Xi Jinping, demonstrirajući svijetu kako izgleda vrhunska diplomacija kad se kamere ugase, a protokoli savijaju po potrebi. Xi je prekršio strogi protokol kako bi američkog gosta osobno zagrlio na aerodromu, dok je Putin nakon devet godina dočekao zajedničku fotografiju, iako su analitičari odmah primijetili da su za stolom zapravo sjedila dva giganta i jedan patuljak.
Protokolarnom cirkusu pridružio se i Trump kojeg su kamere uhvatile kako usred Xijeva govora nakratko zatvara oči, valjda odmarajući kapke od napornog leta, dok su Kinezi za svaki slučaj ekspresno zabranili pristup novinarki koja se usudila postaviti neugodno pitanje. Nakon devedeset minuta razgovora dobili smo i zajedničku deklaraciju u četiri točke o reformi UN-a, nafti, obuzdavanju Međunarodnog kaznenog suda i nuklearnim rizicima. Ukratko, puno lijepih želja o strateškoj stabilnosti bez konkretnog recepta za zaustavljanje ratova.
A dok su veliki dečki u Kini krojili globalnu arhitekturu, na ukrajinsko-ruskom bojištu obje su strane odlučile pojačati ratni mod na maksimum, očito u strahu da im ne propadne streljivo prije nego što ih iz Shenzhena ili Washingtona natjeraju na kakav truli kompromis. Kijev je tjedan otvorio najvećim napadom dronovima na Rusiju od početka rata, nakon čega se Volodimir Zelenski izvanredno obratio usred noći i pohvalio da su uništili više od polovice ciljeva.
Bio je to tek uvod u višednevno mrcvarenje Putinova omiljenog građevinskog projekta, pa su Ukrajinci u pomno planiranoj operaciji u sedam faza razaranja prvo srušili dio Krimskog mosta, a onda ga u četvrtak ponovno pogodili. Uz to su se uspjeli i cinično narugati Moskvi čestitajući lisabonskom mostu Vasco da Gama na novoj tituli najduljeg u Europi. Putin, tek što se vratio iz Shenzhena, nije časio časa te je uzvratio žestokim zračnim napadom, a u takvim rasipanjima par projektila nužno zaluta u Poljsku - pogodite što oni kažu.
S obzirom na to da je Zelenski nedavno priznao i kakvo su mu neugodno pitanje Amerikanci prvi put postavili, jasno je zašto i Kijev i Moskva sada pucaju iz svega što imaju – nitko ne želi sjesti za pregovarački stol bez posljednjeg asa u rukavu, makar taj as bio nova hrpa srušenog betona u Kerčkom tjesnacu.
Jogurt, drame i tisuću replika za par dana odgode
Ako ste mislili da ste u politici vidjeli sve oblike kreativnog odugovlačenja, trodnevna golgota u Skupštini Srbije podsjetila nas je zašto je tamošnji parlament oduvijek bio najbolji besplatni reality show na Balkanu. Aleksandar Vučić, očito teško pogođen izbornom realnošću, odlučio je poslovničke mogućnosti rastegnuti do točke pucanja ne bi li barem za koji dan odgodio neizbježno – da Studentska lista preuzme prvu visoku funkciju i izabere novog predsjednika parlamenta.
Tome je prethodila maratonska tirada u kojoj je donedavni šef države i novopečeni zastupnik, rastežući poslovnik parlamenta kao žvaku, vrijeđao oponente i naglas se pitao kako su od takvih uopće izgubili, dok su zastupnici njegove stranke marljivo podnosili stotine amandmana i beskonačnih replika samo da za još koji sat produlje muku.
Da atmosfera ne ostane samo na verbalnom maratonu, pobrinuo se sam Vučić dramskim vapajem s govornice kako ga je ispred zgrade dočekalo njih 150 i pokušalo mu preokrenuti automobil, a vrhunac saborskog teatra dosegnut je kada je mrtav-ozbiljan optužio zastupnika Studentske liste da ga seksualno uznemirava slanjem poljubaca preko dvorane.
Cirkus se prelio i na pločnik ispred Skupštine, gdje je u duhu najboljih devedesetih oživjela „jogurt-revolucija“, pa je zastupnica Lidija Vukićević dobila mliječnu kupku ravno u lice. Počiniteljica se nije ni pokušala sakriti, već je hladnokrvno poručila da ne bježi od odgovornosti jer joj je jednostavno pukao film. Nakon tri dana opstrukcije, vike i prosutih mliječnih proizvoda, novo je vodstvo parlamenta ipak izabrano, a kako izgleda nova politička era u Beogradu i što nas tek čeka u srpskoj politici, pokazat će naredni dani.
Daljinski upravljač kao najmoćnije političko oružje
Kad smo već kod beogradske drame, nije se Aleksandar Vučić ovog tjedna nervirao samo zbog studentskih zastupnika, nego i zbog toga što ga je nacionalna televizija, kako je zavapio, gurnula u drugi plan. Zbog odluke RTS-a da prijenos skupštinske sjednice prebaci na drugi program, Vučić je najavio prve blokade ispred zgrade javnog servisa, ljutito im poručivši da nisu „prćija Studentske liste“, što je prilično zabavan obrat od političara kojemu godinama nije smetalo kada je isti taj ekran bio rezerviran isključivo za njegove monologe.
Dok u Srbiji politika prijeti blokadom televizije jer joj smeta programski raspored, u Češkoj se događa obrnuti scenarij – građani su izašli na ulice kako bi javnu televiziju obranili od vlastite vlade. Na praškoj Letni okupilo se oko 400 tisuća ljudi na najvećem prosvjedu od Baršunaste revolucije 1989. godine, nastavljajući val pobune u kojem su tisuće građana i ranije branile neovisnost javnih medija u Pragu.
Povod je plan premijera Andreja Babiša da ukine RTV pristojbu i financiranje Češke televizije i radija prebaci izravno u državni proračun, uz rezanje budžeta od 15 posto – što u prijevodu znači da bi novinari ovisili o dobroj volji onih o kojima bi trebali kritički izvještavati. Poseban bijes Čeha izazvao je i način na koji je vladajuća koalicija taj zakon progurala u parlamentu, usred noći u 4:36 ujutro, po onoj staroj da se najosjetljivije odluke najbolje donose dok pošten svijet spava.
Babiš zasad tvrdi da od reforme ne odustaje, no prizori stotina tisuća ljudi s upaljenim svjetlima mobitela jasno pokazuju da srednjoeuropska publika jako dobro prepoznaje razliku između javnog servisa i državnog megafona. Bilo da je riječ o Beogradu ili Pragu, tjedan iza nas potvrdio je staro pravilo – u politici se možete igrati s proračunom i poslovnikom, ali kad dirnete u daljinski upravljač, stvari postaju smrtno ozbiljne.
Povijesna presuda u Haagu: Mjanmar proglašen odgovornim za počinjenje genocida
Međunarodni sud pravde (ICJ) u Haagu donio je u četvrtak povijesnu presudu: omjerom glasova devet prema šest utvrdio je da je Mjanmar počinio genocid nad muslimanskom manjinom Rohindža tijekom vojnih operacija 2016. i 2017. godine. Prvi je to put od donošenja Konvencije o genocidu 1948. da je najviši sud Ujedinjenih naroda neku državu proglasio izravno odgovornom za počinjenje tog zločina. Za razliku od presude za Srebrenicu iz 2007., kada je Srbija proglašena odgovornom za nesprječavanje i nekažnjavanje genocida, sud je sada utvrdio odgovornost same države za njegovo počinjenje. Mjanmarska vojska tijekom operacija u saveznoj državi Rakhine ubila je oko 10.000 ljudi, spaljivala sela i silovala, a suci su zaključili da je cilj bio uništenje dijela zajednice Rohindža.
Postupak je još 2019. godine pokrenula malena zapadnoafrička država Gambija u ime naroda koji je masovno protjeran preko granice, zbog čega više od milijun Rohindža i danas živi u prenapučenim izbjegličkim kampovima u susjednom Bangladešu. Sud je vlastima u Mjanmaru naredio da omoguće siguran i dostojanstven povratak prognanih, pomognu u spajanju razdvojenih obitelji te im isplate odgovarajuću odštetu. Pravni stručnjaci upozoravaju da bi ovakav kriterij utvrđivanja genocidne namjere mogao imati golem utjecaj i na tekući postupak koji Južnoafrička Republika pred istim sudom vodi protiv Izraela zbog rata u Gazi. No ostaje gorka ironija međunarodnog prava: iako je presuda pravno obvezujuća, Haag nema vlastitu policiju kojom bi na njezinu provedbu prisilio režim generala Min Aung Hlainga, čovjeka koji je zapovijedao tim vojnim operacijama, a u travnju ove godine preuzeo predsjedničku dužnost.
Kako je 'GTA VI' vratio svijet u Vice City i ispraznio urede
Četvrtak je diljem planeta obilježila iznenadna epidemija bolovanja i slobodnih dana - u Njemačkoj je broj zahtjeva za godišnjim odmorom skočio za 38 posto, u Velikoj Britaniji svaki deseti radnik planirao je izostati s posla ili fakulteta, dok je u SAD-u čak 36 posto zaposlenih igrača tražilo način kako izbjeći ured. A sve to zbog izlaska videoigre 'Grand Theft Auto VI' na koju se čekalo 13 godina. Koliko je ova pop-kulturna histerija - usporediva sa slijetanjem na Mjesec ili novim albumom Taylor Swift - uzela maha, svjedoči i jedna američka vojna postrojba u Georgiji koja je vojnicima ponudila četiri dana posebnog dopusta za igranje u zamjenu za produljenje ugovora, na što je odmah pristalo 20 pripadnika.
Rockstar Games ovim naslovom, čiji se budžet procjenjuje na više od milijardu dolara, vraća igrače u sunčani, kaotični Vice City i izmišljenu saveznu državu Leonidu, inspiriranu Floridom, gdje par Lucia Caminos i Jason Duval gradi suvremenu priču u stilu Bonnie i Clydea. Osim dosad najambicioznijeg otvorenog svijeta prepunog plaža, močvara i društvenih mreža koje su postale sastavni dio igre, novi nastavak donosi i novitet koji će posebno razveseliti ljubitelje glazbe - junaci radio i podcaste sada mogu slušati na slušalice i izvan automobila. Uz službeni album na kojem gostuju Dua Lipa, Cardi B, Lana Del Rey, Keith Richards i francuski duo Justice, radijske postaje kriju i pravu poslasticu za domaće uši: pjesmu 'Tvoj svijet' hrvatskog sastava Brazil iz 1990. godine, točnije synthpop obradu hita 'Mad World'.
Procjenjuje se kako su prednarudžbe i prodaja tijekom prvog dana dosegnule više od 24,5 milijuna primjeraka, vrijednih oko 2,36 milijardi dolara. Rockstar zadovoljno trlja ruke i broji milijarde, poslodavci možda izostanke, a milijuni igrača imaju važnijeg posla – barem nakratko zamijeniti stvarni svijet Vice Cityjem.
Tvornica milijunaša u Silicijskoj dolini: Anthropic preko noći stvorio tisuće bogataša
Tvorac popularnog AI alata Claude priredio je najglamurozniji burzovni debi u povijesti. Američka tvrtka Anthropic prikupila je u inicijalnoj javnoj ponudi 81,3 milijarde dolara javnom ponudom dionica, odnosno ukupno 107,3 milijarde uključujući dodatna privatna ulaganja, i tako s trona skinula dosadašnji rekord Muskovog SpaceX-a. Potražnja ulagača dosegnula je vrtoglavih 500 milijardi dolara. Cijena dionice prvog je dana trgovanja s početnih 83 dolara nakratko poletjela na 111,5 dolara, čime je tržišna vrijednost kompanije nakratko dosegnula oko dva bilijuna dolara.
Ovaj financijski trijumf preko noći je pretvorio Silicijsku dolinu u tvornicu bogataša: od ukupno 5.300 zaposlenika te tek pet godina stare tvrtke, čak 5.100 ih se probudilo s udjelima vrjednijima od milijun dolara, dok ih 600 u rukama drži više od sto milijuna dolara. Sedmero osnivača, predvođenih bratom i sestrom Dariom i Danielom Amodei koji su 2021. napustili OpenAI zbog neslaganja oko sigurnosti umjetne inteligencije, sada pojedinačno teže oko 18 milijardi dolara.
Ruke zadovoljno trljaju i rani investitori poput Googlea, Microsofta, Amazona, Broadcoma i same Nvidije, koji su u tvrtku dosad ulili oko 130 milijardi dolara. Premda Anthropic i dalje bilježi velike gubitke te planira potrošiti stotine milijardi na podatkovne centre, njegov burzovni trijumf pokazuje da apetit za umjetnom inteligencijom još nije utažen, barem dok ne dođe trenutak za podvlačenje crte i pitanje kada će se sva ta obećanja napokon isplatiti.