Zajedno s drugim suvlasnikom Mirom Radaljem, tada je izdao 'Veliki Katekizam', a ovih dana simboličan krug zatvorili su sudjelovanjem u jednom od najvećih izdavačkih pothvata u Hrvatskoj: novom Biblijom u, kako je objašnjeno, 'novom hrvatskom katoličkom prijevodu'.

Puna dva desetljeća cijeli niz stručnjaka prevodio je Sveto pismo izravno s izvornog jezika - hebrejskog, aramejskog i grčkog - nastojeći, uz službena odobrenja Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije BiH, oblikovati tekst koji bi bio vjeran izvorniku, a opet pristupačan suvremenom čitatelju.

Nova Biblija izazvala je golemo zanimanje hrvatske javnosti, koje je praćeno uglavnom odobravanjem - no čuli su se i disonantni tonovi zbog, recimo, potpunog izostavljanja aorista i imperfekta, odnosno navodnog pojednostavljivanja, pa i profaniranja.

No prvo izdanje ovog kapitalnog djela već je rasprodano i upravo ovih dana tiska se drugo.

Tportal je prije punih devet godina pisao o 'Verbumu', upravo u doba goleme krize i pomora knjižarstva i izdavaštva. Splitska kuća tada je bila među najuspješnijim i najstabilnijim u državi - malo zbog svoje djelomično nišne karakteristike, a još više zbog racionalnog i odgovornog upravljanja.

Danas svjedočimo da mi nismo pogriješili u prognozama, kao što ni suvlasnici 'Verbuma' nisu omanuli u svojoj poslovnoj politici, dapače - prihod tvrtke u međuvremenu je narastao za gotovo dva i pol puta, na respektabilnih 6,26 milijuna eura, a sličnim tempom i dobit, debelo preko milijun eura.

Petra Baltu, glavnog urednika 'Verbuma', za početak dakako pitamo o novoj Bibliji - koliko su zadovoljni ovim kapitalnim pothvatom i jesu li iznenađeni interesom?

- Objavljivanje novoga prijevoda Biblije uvijek je veliki događaj za cjelokupnu nacionalnu kulturu, a vjernicima je svaki novi prijevod i duhovno obogaćenje jer im omogućava da već poznate biblijske tekstove promotre iz različite perspektive i dožive na sasvim nov način. Stoga je u većini kulturnih zemalja i u okrilju Katoličke crkve uobičajeno da se kontinuirano objavljuju i paralelno u uporabi postoje različiti prijevodi. U Hrvatskoj najnoviji prethodni prijevodi su iz prošlog stoljeća i tijek vremena i razvoj jezika učinili su svoje pa su mlađoj generaciji čitatelja uvelike nerazumljivi, što ističu i mnogi svećenici i teolozi.

Svjesni svega toga, s radošću smo prihvatili suradnju s Hrvatskim biblijskim društvom na objavljivanju novog hrvatskog prijevoda Biblije, na kojem su oni radili čitav niz godina i kao glavni izdavač oni su cjelokupni projekt samostalno inicirali, organizirali i urednički vodili, a mi smo se projektu pridružili kao suizdavač i distributer, čime smo nastavili već dugogodišnju suradnju s HBD-om započetu zajedničkim objavljivanjem i distribucijom osuvremenjenog izdanja Šarićeve Biblije.

Naše zadovoljstvo što sudjelujemo u tom poduhvatu tim je veće jer smo znali da je novi biblijski prijevod okupio gotovo sve ponajbolje hrvatske katoličke bibličare, da ima suglasnost Hrvatske biskupske konferencije, kao i potporu predsjednika HBK nadbiskupa mons. Dražena Kutleše i predsjednika biskupske konferencije BiH mons. Tome Vukšića, koji su napisali proslove toj novoj Bibliji.

Taj novi prijevod Biblije odmah po objavljivanju postao je prvorazredni izdavački hit i bio je jako tražen, o čemu svjedoči i činjenica koju spominjete, da je cjelokupna naklada prvog izdanja rasprodana u vrlo kratkom roku od svega nekoliko tjedana. To je bilo daleko iznad svih naših očekivanja, a ako ćemo se malo našaliti, mogli bismo kazati da nam se dogodilo nešto što se izdavačima gotovo nikad ne događa: da se 'preko veze' pokušava doći do knjige.

Ali svi će doći do svog primjerka: drugo izdanje novog hrvatskog prijevoda Biblije je već u tisku i očekujemo ga na policama svih hrvatskih knjižara negdje polovicom godine.

Kako tumačite reakcije javnosti koje su bile mahom pozitivne, no bilo je i negativnih zbog, primjerice, potpunog izbacivanja iz upotrebe glagolskog vremena aorista?

- Reakcije onih koji su uspjeli doći do vlastitog primjerka, kao što ste i sami primijetili, mahom su pozitivne, osobito među mlađom publikom. To i nije čudno, jer je osnovna ideja novog prijevoda bila ponuditi tekst koji vjerno prenosi izvornik, ali je u isto vrijeme potpuno razumljiv suvremenom čitatelju i oblikovan u duhu današnjeg hrvatskog standardnog jezika. Više mlađih ljudi aktivnih u Crkvi reklo mi je da sada po prvi put do kraja razumiju pojedine biblijske tekstove, primjerice Pavlove poslanice.

Negativne reakcije uglavnom se odnose na pojedina terminološka rješenja te na odluku da se u prijevodu ne koriste aorist i imperfekt. Međutim, ta odluka nije donesena usputno, nego je od početka bila dio uređivačke koncepcije, koju je zauzelo uredništvo HBD-a na čelu s vrsnim bibličarom i teologom, pokojnim Božom Lujićem, a razlog je jasan: ovaj novi biblijski prijevod namijenjen je najširem krugu suvremenih čitatelja – ljudima 21. stoljeća koji se u svakodnevici služe jezikom koji je danas u živoj uporabi. U tom smislu, izbjegavanje aorista i imperfekta ima za cilj da tekst bude što jasniji i bliži današnjem čitatelju. Ti se oblici, bez obzira na to koliko ih volimo, danas jednostavno više ne koriste u svakodnevnom jeziku i mnogima zvuče arhaično, pa mogu otežati razumijevanje.

Ali važno je reći da hrvatska kultura ovim novim prijevodom, koji cilja na suvremenu generaciju i teži razumljivosti, ništa ne gubi, da i dalje imamo starije prijevode koji njeguju drugačiji stil, primjerice prijevod biskupa Ivana Evanđelista Šarića ili prijevod tzv. Zagrebačke Biblije, pa svatko kome to više odgovara može posegnuti za njima. Kao vjernici, mi u Verbumu sve te prijevode doživljavamo kao svoje i sve ih s radošću nudimo kupcima u našim knjižarama. I osobno svaki prijevod doživljavam kao bogatstvo i često ih paralelno čitam i uspoređujem, pronalazeći u tome puno duhovnog poticaja, jer svaki prijevod na neki način otvara tekst iz drugog kuta i pomaže da ga bolje i dublje razumijemo.

Možete li usporediti odjeke, poslovnu logiku i tržišne uvjete izdavanja Biblije u odnosu na 'Veliki katekizam', prvu knjigu koju ste izdali u 'Verbumu' 1992. godine?

Kada smo započinjali, prije gotovo 35 godina, svaka knjiga bila je velik izazov, s kojim se bilo teško nositi. S godinama smo kontinuirano rasli i danas smo ne samo najveći izdavač vjerske literature u Hrvatskoj, nego i jedan od pet najvećih izdavača i knjižara općenito. To nam omogućava da danas realiziramo projekte koji prije nisu bili mogući – čak i ona izdanja koja nemaju komercijalnu logiku, ali ih smatramo vrijednima objaviti. Primjerice, prvi put smo na hrvatskom jeziku objavili trilogiju 'Arhipelag Gulag' Aleksandra Solženjicina. Objavljujemo i niz klasika književnosti, duhovnosti i druge vrijedne naslove koji su nekoć bili daleko od naših mogućnosti.

Što se tiče Biblije, Hrvatsko biblijsko društvo odabralo nas je odabrani smo kao ekskluzivni suizdavači i distributeri jer ne samo da raspolažemo vlastitom mrežom knjižara, nego i naši organizacijski, marketinški i logistički potencijali omogućuju da Biblija bude dostupna u baš svakoj knjižari i svakom mjestu u Hrvatskoj i da njezina vidljivost bude snažno prisutna na svim medijskim platformama. U tom smislu, naš položaj i kapaciteti čine nas vjerodostojnim i pouzdanim partnerom za biblijska izdanja.

Koja izdanja Verbuma u protekloj i ovoj godini ocjenjujete kao uspješna, a koja su eventualno podbacila?

- S obzirom na to da objavljujemo više od 50 naslova godišnje, teško je nabrojiti sve uspješnice, ali među najtraženijima su 'Kako sam tražila ljubav', iskrena životna ispovijest Simone Mijoković, zatim svjetski bestseleri iz područja osobnog razvoja i samopomoći, poput 'Raspetljaj svoje emocije' Jennie Allen, 'Ukloni užurbanost i pronađi mir' Johna Marka Comera i 'Fokusiraj se' Cala Newporta. Značajan interes izazvala je i knjiga 'Tolkien: Duhovna biografija' autorice Holly Ordway, koja otkriva skrivenu pozadinu Gospodara prstenova, niz romana Ellis Peters o benediktinskom monahu bratu Cadfaelu koji rješava misteriozne zločine, te fantastična saga o obitelji Wingfeather autora Andrewa Petersona. Zapažene su bile i mnoge knjige s područja duhovnosti, kao što je primjerice duhovni klasik brata Lovre od Uskrsnuća 'Kako živjeti u Božjoj prisutnosti'.

S druge strane, među izdanjima koja nisu postigla očekivanu popularnost mogu spomenuti klasike književnosti poput kompleta 'Jadnici' Viktora Huga, vrhunsku trilogiju nobelovke Sigrid Undset 'Kristina, Lavransova kći' ili pak odlične humoristične romane o Don Camillu čuvenoga Giovannina Guareschija. Premda ih publika nije prepoznala u mjeri u kojoj ih mi smatramo značajnima, takva i slična izdanja ostaju dio naše misije objavljivanja vrijednih i kvalitetnih djela.

Izdali ste dvije knjige američkog potpredsjednika J.D. Vancea, na kakav su odjek one naišle?

- Obje su naišle na vrlo dobar odjek kod publike, ali valja naglasiti da one nisu nimalo političke knjige, nego rezoniraju s daleko širom publikom i puno dugoročnije od same njegove trenutačne uloge potpredsjednika SAD-a. Njegova knjiga 'Gorštačka elegija' bila je veliki svjetski bestseller još 2016. godine, puno prije nego što je ušao u visoku politiku. Vrlo brzo je dospjela na vrh ljestvice bestselera New York Timesa i prodana je u više od milijun primjeraka. Zapravo, ta potresna ispovijest o putu iz disfunkcionalne obitelji obilježene nasiljem i ovisnošću vrlo je inspirativna za svakoga i postala je svojevrsni ključ za razumijevanje ne samo jednog dijela američkog društva nego i društvenih procesa općenito. Stoga ima trajnu relevantnost, pa joj se publika stalno vraća, neovisno o njegovoj političkoj karijeri. Druga knjiga, 'Moj put do vjere', opisuje njegovo obraćenje na katolicizam i na neki je način nastavak i epilog te priče.

Glavni ste urednik, evo, već 34 godine. Kako se hrvatsko tržište promijenilo u tom periodu? Što, iz Vašeg iskustva, Hrvati danas čitaju manje, a što više u odnosu na period prije pet, deset ili trideset godina? Čitaju li zapravo uopće, pogotovo kada se radi o izdanjima religiozne tematike?

- Ono što je ostalo isto od vremena kad smo počeli i danas jest da intenzivni čitatelji, oni koji dolaze u knjižare i kupuju knjige, čine relativno mali krug. To je, s jedne strane, naš hendikep, ali istovremeno i prednost i svojevrsni blagoslov, jer radimo za ljude koji cijene knjigu i prepoznaju dobre novitete. Promijenio se, međutim, profil suvremenog čitatelja. Danas publika većinom traži kraće i zanimljive knjige, one koje ih mogu angažirati i dati im nešto više od čiste razonode, primjerice poticajne životne priče, priručnike i naslove koji mogu odgovoriti na neki njihov problem. U tom kontekstu, vjerska tematika, koja čini okosnicu našeg izdavaštva, i dalje ima značajno mjesto i publika je itekako prepoznaje. Ljudi i dalje traže knjige koje im pomažu u duhovnom rastu, ali i u svakodnevnom životu, i na tome smo im zahvalni.

Jeste li još uvijek izdavač 's dobrim vezama u Rimu', kako vas je opisivala konkurencija? Koliko bliskost Crkvi - stvarna ili percipirana - pridonosi imidžu tvrtke, a koliko pomaže u vašem uredničkom poslu? Je li točno da 'dok se papa zakašlje, Verbum već izda njegovu knjigu?

- Zahvalni smo što smo tijekom svih ovih godina hrvatskim čitateljima mogli približiti ključna papinska djela, počevši od većine knjiga Ivana Pavla II., preko Benedikta XVI. i pape Franje, pa sve do najnovijih knjiga pape Lava XIV. Naravno, sve to ne bi bilo moguće bez vrlo dobre suradnje s Crkvom i razvijenog odnosa povjerenja s vatikanskom izdavačkom kućom Libreria Editrice Vaticana, ali i s drugim hrvatskim i međunarodnim crkvenim i laičkim organizacijama.

Ono što je također važno jest da nas i dalje nosi isti žar te da svakoj novoj knjizi pristupamo s radošću i entuzijazmom, bez puno kolebanja. Tako smo odmah nakon izbora pape Lava XIV. prvi u Hrvatskoj objavili njegovu biografiju, a ubrzo i njegovu prvu autorsku knjigu 'Mir s vama!'.

Koje projekte trenutno imate u pripremi?

- U ovoj godini među ostalim publika može očekivati knjige 'Protiv stroja' Paula Kingsnortha, u kojoj ovaj suvremeni književnik i publicist promišlja o utjecaju digitalne civilizacije i tehnike općenito na čovjeka i suvremeno društvo. U pripremi je i jedna od najutjecajnijih knjiga suvremene političke misli 'Kako biti konzervativac' čuvenog britanskog filozofa Rogera Scrutona, koji objašnjava što je istinski konzervativizam i što uistinu znači.

Južnokorejskog filozofa Byung-Chul Hana, koji piše na njemačkom, jednog od najpopularnijih suvremenih mislilaca, predstavit ćemo Verbumovim čitateljima knjigom 'Vita contemplativa', koja se bavi pitanjem smisla odmora, dokolice i kontemplacije nasuprot kulturi produktivnosti.

Hrvatskim čitateljima ponudit ćemo i jednu doista jedinstvenu knjigu američkog humorista Harrisona Scotta Keya, 'Brak, nevjera i druge nevolje', u kojoj autor kroz duhovit, ali i vrlo iskren, ispovjedni ton pripovijeda o nevjeri u vlastitom braku i o tome kako ga je, unatoč patnji, lomovima i brojnim preprekama, uspio sačuvati.

Objavit ćemo i više knjiga pape Lava XIV., pape Franje, Benedikta XVI., ali i klasike svjetske književnosti i duhovne klasike te više suvremenih bestselera koji čine važan dio našeg izdavačkog programa.

Kako ocjenjujete trenutno stanje nakladništva i knjižarstva u Hrvatskoj? Koliko se Verbum prilagođava tržištu, novim tehnologijama i navikama čitatelja? Smatrate li da je opstanak sigurniji za 'nišne' izdavače poput vas, nego za nakladnike općeg tipa koji se u isto vrijeme bore s padom naklada i naletom velikih knjižarskih lanaca?

- Rekao bih da je trenutno stanje nakladništva i knjižarstva u Hrvatskoj prilično stabilno i zdravo, a kolegijalni odnosi su iznimno korektni. Imamo profilirane izdavače, funkcionalnu knjižarsku mrežu i, što je važno, nema većih problema s plaćanjem kao nekoć. S druge strane, i publika je zrela, pa sve to zajedno stvara jednu solidnu osnovu za stabilan razvoj tržišta.

Kao jedan od vodećih izdavača, Verbum pažljivo prati promjene na tržištu, prilagođava se novim tehnologijama i navikama čitatelja. Primjećujemo, primjerice, da mlađe generacije sve manje koriste knjižare za istraživanje i pregledavanje, a sve više dolaze po knjige o kojima su se već informirali putem interneta, društvenih mreža, podcasta i sl. Danas interes za knjigu često nastaje online, a knjižara postaje više mjesto preuzimanja nego otkrivanja.

Što se tiče opstanka, vjerujem da će tržište ostati stabilno, ali u eventualnim krizama određenu prednost svakako će imati oni koji su jasno profilirani i imaju svoju vjernu publiku. Stoga 'nišni' izdavači koji su izgradili prepoznatljiv identitet i odnos s čitateljima mogu biti otporniji od općih izdavača bez jasnog profila. Zato nam je uvijek bilo ključno da nas publika prepoznaje kao autentične i vjerodostojne. Ne želimo se kititi atributima, nego kroz knjige koje objavljujemo graditi povjerenje. Kad netko na korici vidi logo Verbuma, želimo da zna da može s povjerenjem uzeti tu knjigu u ruke i donijeti je u svoju obitelj kao nešto što je doista vrijedno i dobro za život.