Blok lijevog centra, pod vodstvom čelnice Socijaldemokrata Magdalene Andersson, prema očekivanjima bi trebao osvojiti 176 od 349 zastupničkih mjesta u parlamentu, Riksdagu, na temelju glasova iz 6195 od ukupno 6312 izbornih okruga, objavilo je izborno povjerenstvo.

Desničarski vladajući blok premijera Ulfa Kristerssona zasad bi trebao osvojiti 173 mjesta, dok se prebrojavanje glasova nastavlja, a konačni rezultati očekuju se najranije u srijedu.

Iako izbori vjerojatno neće promijeniti švedski prozapadni i proukrajinski smjer, mogli bi odlučiti hoće li se nastaviti ili čak ubrzati Kristerssonovo zaoštravanje politike prema migracijama.

Budući da je utrka vrlo tijesna, pobjednik možda neće biti poznat nekoliko dana, nakon što se prebroje i glasovi iz inozemstva.

Kristersson je uoči izbora prekršio dugogodišnji tabu i najavio da će u vladu uključiti Švedske demokrate, krajnje desnu stranku, kako bi formirao desničarsku većinu.

Mnogi desno orijentirani birači smatraju da bi pobjeda bila potvrda politike koja je pomogla suzbiti nasilje bandi i znatno smanjiti useljavanje. 

No dio od 10,6 milijuna Šveđana s oprezom gleda na takav smjer, smatrajući da je Kristerssonov poziv krajnjoj desnici otišao predaleko.

Kritičari mu također zamjeraju migracijsku politiku, koja pritišće migrante da se više prilagode švedskim kulturnim normama ili napuste zemlju, čime se, po njihovu mišljenju, ugrožavaju građanske slobode.

Kristersson je tijekom četiri godine na vlasti zaostajao u anketama, no u posljednjim tjednima kampanje smanjio je zaostatak, dok su Andersson i njezini Socijaldemokrati izgubili dio potpore.

Nekoliko sati nakon zatvaranja birališta Kristersson je rekao da se još nada kako bi mogao okupiti većinu među osam političkih skupina koje su osvojile mjesta u Riksdagu. Istaknuo je da su gospodarske politike njegove stranke popularnije od oporbenih.

„Čak i ako se večerašnji rezultati potvrde, istražit ću postoji li mogućnost formiranja održive vlade ... koja može osigurati potporu fiskalnoj politici za koju su švedski birači glasali”, rekao je.

Blok predvođen Andersson podijeljen je oko niza pitanja, od migracija, gdje ona zagovara stroži pristup nego neki njezini partneri, do poreza na milijardere i izgradnje novih nuklearnih reaktora.

Njezini bi proračuni također mogli teško pronaći potrebnu potporu jer se Lijeva stranka, bivša švedska Komunistička partija, i Centristička stranka, koja zagovara slobodno tržište, ne slažu oko brojnih gospodarskih pitanja.

Neonacistički korijeni Švedskih demokrata

Izborni uspjeh Švedskih demokrata pozdravile bi krajnje desne stranke diljem Europe, koje su dodatno ojačane pobjedom protumigrantske Alternative za Njemačku na prošlotjednim pokrajinskim izborima u Njemačkoj.

Švedski demokrati osvojili su po privremenim rezultatima 17,6 posto glasova, što je gotovo tri postotna boda manje nego na izborima 2022., kada su dobili 20,5 posto, te su pali na treće mjesto.

Krajnja desnica nada se uspjehu na predstojećim izborima diljem Europe, a najveći bi joj plijen mogli biti francuski predsjednički izbori iduće godine.

Glasujući u subotu u Rinkebyju pokraj Stockholma, čelnik Švedskih demokrata Jimmie Akesson rekao je da to predgrađe, u kojem živi jedna od najvećih švedsko-somalskih zajednica, „ne izgleda kao Švedska”.

Švedska je dugo bila jedna od najotvorenijih europskih zemalja prema migrantima, sve dok Kristersson prije četiri godine nije došao na vlast. Njegova je vlada ukinula mogućnost stalnog boravka za izbjeglice, pooštrila pravila o socijalnim naknadama i pojačala protjerivanja osoba koje nemaju pravo ostati u zemlji.

Švedski demokrati priznaju da su stranku 1980-ih djelomično osnovali neonacisti i bijeli supremacisti, ali tvrde da su takve ekstremiste uklonili iz svojih redova i ispričali se zbog prošlosti.

Ako dođu na vlast, najavili su pokušaj zabrane pokrivanja lica ženama u javnosti te ukidanje financiranja svih projekata povezanih s integracijom doseljenika.