"Finska i Švedska su opetovale svoju opredijeljenost, iskazanu u trilateralnom memorandumu (potpisanom krajem lipnja), za solidarnost i punu suradnju s Turskom u borbi sa svakim oblikom i pojavom terorizma", ističe se u priopćenju iz ureda turskog predsjednika.

Od sredine svibnja Turska, članica Sjevernoatlantskog saveza, blokira taj proces, optužujući dvije zemlje da štite kurdske borce Kurdistanske radničke stranke (PKK) i Jedinica narodne zaštite (YPG) koje Ankara smatra terorističkim organizacijama.

Krajem lipnja turski, švedski i finski ministar vanjskih poslova ipak su potpisali memorandum koji dvjema zemljama utire put za ulazak u NATO.

Turska je odmah sutradan uputila Finskoj i Švedskoj zahtjev za izručenje 33 osobe, koje Ankara većinom smatra "teroristima", nakon čega je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan odmah spomenuo "švedsko obećanje" o izručenju "73 terorista".

Memorandum potpisan krajem lipnja pokazuje samo da će "Finska i Švedska odgovoriti na (turske) zahtjeve za izručenje", ne navodeći nikakav broj.

"Dogovoreno je da će se pojačati suradnja zainteresiranih ustanova na tehničkoj razini kako bi se ostvario napredak", objavljeno je u petak iz ureda turskog predsjednika.

Ankara je prošlog tjedna pozvala Švedsku da izruči "teroriste", iskazujući nestrpljivost.

"Varaju se ako misle da će Turska povjerovati da su ispunili obećanje izručivši obične kriminalce", rekao je turski ministar pravosuđa Bekir Bozdag nakon najave prvog izručenja.

Novi trilateralni sastanak treba se održati "na jesen", objavilo je finsko ministarstvo vanjskih poslova nakon prvog sastanka održanog u petak u Helsinkiju.

Dvadesetak zemalja članica NATO-a - od trideset - ratificiralo je zahtjev dviju nordijskih zemalja za članstvo.

Stockholm i Helsinki su odustali od tradicionalne politike neutralnosti izrazivši želju da pristupe NATO-u nakon ruske invazije na Ukrajinu krajem veljače.