TEŠKA SOCIJALNA SITUACIJA

Sve više Osječana na rubu egzistencije

  • Autor: Kruno Kartus
  • Zadnja izmjena 25.02.2011 09:24
  • Objavljeno 25.02.2011 u 07:43
siromaštvo pučka kuhinja

siromaštvo pučka kuhinja

Izvor: Pixsell / Autor: Zoran Grizelj/Vecernji list

Socijalna slika u Osijeku nije dobra i pogoršava se. U posljednjih godinu dana povećan je broj siromašnih obitelji i broj nezaposlenih, pokazuju podaci gradskih i državnih institucija. U odnosu prema drugim dijelovima Hrvatske Osječko-baranjska županija jedna od teže pogođenih socijalnim problemima

Osječko-baranjska županija treća je po redu po broju nezaposlenih, a ispred se nalaze još jedino Splitsko-dalmatinska županija i Grad Zagreb, koji imaju i veći ukupan broj stanovnika. Područna služba Osijek Hrvatskog zavoda za zapošljavanje objavila je da je krajem prosinca 2010. evidentirano 34.211 nezaposlenih osoba što je za 2.781 osobu više nego u tom mjesecu 2009. godine. Nezaposlenost u godini dana povećana je za 6,8 posto. Najveći udio zauzimaju osobe starije od 50 godina, kojih je 24 posto, a slijede ih mladi između 15 i 24 godina kojih je 21 posto od ukupnog broja nezaposlenih. Krajem prosinca više od polovice nezaposlenih čekalo je na zaposlenje dulje od godinu dana, a prosječno se čekalo po 13 mjeseci.

Osječko-baranjski HZZ brojnim projektima, od kojih su mnogi financirani iz sredstava EU pretpristupnih fondova radi na prekvalifikacijama i aktiviranju nezaposlenih. 'Osobito nas zanima umrežavanje sa svim udrugama i institucijama kako bi mogli dobiti što više sredstava iz Europe za projekte zapošljavanja', rekla je Beba Madunović iz HZZ-a.

Tako velika nezaposlenost jedan od je razloga povećanja broja siromašnih u Osijeku. Krajem studenog prošle godine, Grad Osijek režijske troškove plaćao je za 1.873 člana u 724 obitelji. 'U posljednjih godinu dana i mi bilježimo porast broja siromašnih osoba u gradu. Ima i pozitivnih primjera kada se ljudi zaposle nakon dugotrajnog korištenja socijalne pomoći, ali i novih korisnika', kaže Romano Kristić, pročelnik za zdravstvo i socijalnu skrb u Gradu Osijeku.

Za pomoć siromašnima Grad je 2010. izdvojio oko14 milijuna kuna za 12 različitih oblika socijalne pomoći. Pored pokrića dijela režijskih troškova, to su pomoć u prehrani i tri pučke kuhinje, jednokratne pomoći, pomoć za troškove javnog gradskog prijevoza učenika srednjih škola i studenata, besplatni topli obrok u školi učenika osnovnih škola, pomoć za podmirenje pogrebnih troškova, pomoć i njega u kući, prihvat i zbrinjavanje beskućnika, dodjela poklon paketića za djecu iz socijalno ugroženih obitelj, pomoć za prihvat i troškove stanovanja zlostavljanih članova obitelji (privremeni smještaj), ljetovanje djece iz socijalno ugroženih obitelji i druge pomoći.

'Po opsegu tih prava Osijek je jedan od bolje organiziranih gradova u Hrvatskoj', kaže Denis Ćosić, zamjenik ravnatelja osječkog Gradskog društva Crvenog križa. Društvo, uz Caritas i poduzeće Prehranu, vodi jednu od tri gradske pučke kuhinje u kojoj se lani hranilo prosječno 80 osoba. Za 58 korisnika Crveni križ tople obroke odvozi kućama, a 22 korisnika samostalno dolazi po obrok.

CROPIX / Danijel Soldo

CROPIX / Danijel Soldo

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Danijel Soldo

Nadbiskup Srakić je kazao kako je žalosno da slavonski čovjek ostaje željan kruha, i to u žitnici Hrvatske

Za 32 siromašne osobe s područja Općine Erdut Crveni križ također svakodnevno tople obroke mora osigurati i odvesti kućama. Na dolazak kućama pravo imaju teško bolesne i nepokretne osobe za koje se nema tko brinuti niti one to mogu platiti od svojih malih ili nikakvih primanja.

Veći dio troškova pučkih kuhinja pokriva Grad Osijek, a dio Centar za socijalnu skrb. Za pučku kuhinju gradskog Crvenog križa tako je iz gradskog budžeta lani osigurano 518 tisuća kuna, a iz Centra 214 tisuća kuna. Crveni križ tako je lani pripremio više od 42 tisuće toplih obroka.

'To je samo manji dio ljudi kojima bi ovakva pomoć trebala', naglašava Ćosić.

Na skupu pod nazivom 'Identitet Slavonije u procesima regionalizacije i globalizacije', koji je u Đakovu krajem studenoga organizirao nadbiskup Marin Srakić, istaknuto je da Slavonija ne bi smjela imati ovako izražene socijalne probleme. 'Poljoprivreda je danas samo po tradiciji dominantna na ovim prostorima, a ne po tome tko od nje živi. U prošlosti je živjeti u Slavoniji bila sreća jer je od rada bilo svega, a danas je život u Slavoniji muka jer se rad na zemlji prestao tretirati kao sredstvo od kojega se može ne samo dobro živjeti, već uopće živjeti', prenio je Glas Slavonije izjavu Antuna Šundalića, pročelnika katedre interdisciplinarnih kolegija na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi