tko je tko

Sve o aferi Planinska: Kako se bahato trošio državni novac i kako su Sanadera podređeni slušali kao da je Bog

05.04.2019 u 13:00

Bionic
Reading

Presuda u aferi Planinska trenutno je jedina pravomoćna presuda protiv bivšeg premijera Ive Sanadera. Riječ je o aferi koja možda najzornije prikazuje način na koji se u Sanaderovo vrijeme baratalo državnom imovinom. Usto, ogoljuje odnos koji je imao sa svojim podređenima, koji su ga bespogovorno slušali, pomagali mu u marifetlucima i sakrivali njegove stvari kada je zagustilo. Donosimo najvažnije informacije u aferi koja je bivšeg premijera dovela korak do odsluženja prave zatvorske kazne

Za što se Sanadera tereti u slučaju Planinska?

Sanader je po Uskokovoj optužnici proglašen krivim jer je pomogao bivšem saborskom zastupniku HDZ-a Stjepanu Fioliću i njegovim tvrtkama da 2009. godine po znatno višoj cijeni od tržišne Ministarstvu regionalnog razvoja prodaju zgradu u zagrebačkoj Planinskoj ulici.

Prema presudi, državni proračun zbog prenapuhane cijene oštećen je za 15 milijuna kuna, dok je Sanader od Fiolića dobio proviziju od 17 milijuna kuna.

Bivšem predsjedniku HDZ-a ujedno je naloženo vraćanje primljenih 17 milijuna kuna, a razliku u cijeni od 15 milijuna kuna u državni proračun solidarno bi trebali nadoknaditi Sanader i Fiolić te njegove dvije tvrtke.

Tim tvrtkama izrečena je i novčana kazna u iznosu od 120.000 kuna. Fiolić je priznao da je uz Sanaderovu pomoć prodao zgradu na temelju lažnog elaborata te je izjavio kako je Sanaderu u kartonskoj kutiji odnio 10 milijuna kuna i milijun eura u njegovu kuću u zagrebačkoj Kozarčevoj ulici.

Kako je kupljena Planinska?

Prije deset godina i tri dana, točnije 2. travnja 2009., na zatvorenom dijelu sjednice Vlade usvojen je zaključak o kupnji zgrade u Planinskoj 2a i 2b za potrebe Ministarstva regionalnog razvoja od poduzetnika u mesarskom biznisu i saborskog zastupnika HDZ-a Stjepana Fiolića.

Na tom dijelu sjednice nije bio tadašnji premijer Ivo Sanader, nego njegova zamjenica Jadranka Kosor. Kad su došli na temu kupnje zgrade, napomenula je prisutnim ministrima da je 'premijer već sve objasnio'. To je bilo dovoljno da nitko od prisutnih moćnom predsjedniku Vlade ne protuslovi iako je stršala cijena po kojoj je kupljena Planinska.

Sanader je na suđenju tvrdio kako je riječ o namještaljci Jadranke Kosor i tadašnjeg ministra regionalnog razvoja Petra Čobankovića, no te tvrdnje nisu dokazane. Sanader je tvrdio da je Jadranka Kosor kupnju zgrade uvrstila u dnevni red bez rasprave na užem kabinetu Vlade. 'Je li htjela učiniti uslugu Čobankoviću zbog njegova prijateljstava s Fiolićem? Je li imala neke druge motive? Ne želim spekulirati o tome', govorio je Sanader.

Tko su drugi akteri afere Planinska?

  • Petar Čobanković, tadašnji ministar regionalnog razvoja

On je 2013. u zamjenu za blažu kaznu priznao optužbe Uskoka u slučaju Planinska te je kao pokajnik osuđen na godinu dana rada za opće dobro, što je odradio u osječkoj pučkoj kuhinji već antologijskim guljenjem krumpira. 'Od ponedjeljka do petka od 6 ujutro do 13 sati radim u pučkoj kuhinji. Glavni mi je posao da pripremim namirnice za ručak. Idem i u nabavu. Jedino ne kuham', kazao je na odsluženju kazne Čobanković, koji nakon odlaska iz politike sa sinovima vodi uspješan vinski biznis. Godine 2017. tražio je obnovu postupka, no taj mu je zahtjev odbijen na Županijskom sudu u Zagrebu.

'Nema nijedan dokaz protiv mene, osim lažnih iskaza svjedoka Uskoka koji su tako pričali da bi sami ishodili povlastice, tj. guljenje krumpira. Uvjeren sam da naši dokazi i činjenice koje smo iznijeli u završnim govorima imaju puno veću težinu', komentirao je Sanader Čobankovićevo priznanje. Tvrdi da je Čobanković čitao svoj pokajnički iskaz s bilješki koje su mu pripremili u Uskoku.

  • Stjepan Folić, nekadašnji saborski zastupnik HDZ-a i vlasnik mesnica Fiolić

Fiolić je bio vlasnik poslovne zgrade u Planinskoj ulici u Zagrebu 2a i 2b. Prema presudi, Sanader je dogovorio s njim prodaju te zgrade Čobankovićevu ministarstvu za cijenu višu od realne, a za realizaciju dogovora Fiolić je Sanaderu na kućnu adresu u Kozarčevu u kutiji za hrenovke odnio 10 milijuna kuna i milijun eura. Sanader je tvrdio da Fiolić nikada nije bio u njegovoj kući, a sam Fiolić je tvrdio da je Sanader kod njega skrivao skupocjene slike i odijela Brioni. Fioliću su nakon ove afere poslovi krenuli dolje, pa su mu tako danas sve tvrtke u stečaju.

  • Mladen Mlinarević, vlasnik tvrtke Inženjerski biro d.d. Mlinarević je, kao i Fiolić, nepravomoćno osuđen na godinu dana zatvora, što mu je preinačeno u rad za opće dobro. Njegov krimen je elaborat o vrijednosti zgrade u Planinskoj, u kojem je prenapuhao cijenu te nekretnine kako bi ona kasnije mogla biti prodana Čobankovićevu ministarstvu po previsokoj cijeni. I dalje je većinski suvlasnik te tvrtke koja je u 2017. zabilježila značajan pad prometa i dobiti. Od 2018. suvlasnik je u tvrtki Novi Put svile d.o.o.

Koliko je plaćena i preplaćena zgrada u Planinskoj?

Ministarstvo je zgradu površine 2700 metara kvadratnih platilo 79,9 milijuna kuna, a prema mišljenju pojedinih vještaka, iznos je dvostruko viši od realne vrijednosti. Građevinski vještak Davorin Štengl na sudu je kazao kako je riječ o čak četiri puta višoj cijeni od realne. 'Vještak sam od 1985. i nikada nisam vidio cijenu zemljišta od 2000 eura po četvornom metru. Najskuplje parcele na Tuškancu, Pantovčaku ili Prekrižju prodaju se od 1100 do 1200 eura po četvornom metru', kazao je Štengl.

Kako je tekao proces?

Suđenje u aferi Planinska počelo je u travnju 2013., a okončano je donošenjem nepravomoćne presude u travnju 2017. Tada je Sanader osuđen na četiri i pol godine zatvora, a Mlinarević i Fiolić na godinu dana zatvora, što im je zamijenjeno radom za opće dobro. Vrhovni sud jučer je usvojio žalbu Uskoka i povisio Sanaderu kaznu na šest godina.

Zašto je Sanader istog dana doveden u Remetinec?

S obzirom na to da mu je prvostupanjska presuda bila niža od pet godina, što je granica za odlazak u pritvor, Sanader je drugostupanjsku presudu mogao čekati na slobodi.

  • +42
Ivo Sanader, od Kozarčeve do Remetinca Izvor: Cropix / Autor: Ronald Gorsic / CROPIX

No onog trenutka kada je Vrhovni sud odredio kaznu od šest godina zatvora, dakle višu od pet godina, odmah je na snagu stupio tzv. obligatorni pritvor. U zakonskom roku od osam dana mora biti donesena odluka o izvršavanju kazne zatvora.

Može li ga loše zdravstveno stanje izvući da ne služi kaznu?

Hipotetski može. Prema članku 54. Zakona o izdržavanju zatvorske kazne, molba za odgodu izdržavanja zatvora podnosi se u roku od tri dana od uručenja rješenja. Kao razlozi moguće odgode navode se i teške akutne bolesti ili znatno pogoršanje postojeće kronične bolesti za čije liječenje nema uvjeta u kaznionici ili zatvoru.

Koliko novca mora vratiti?

Sanader mora vratiti 17,4 milijuna kuna nepripadajuće koristi u državni proračun.

Kako se Sanader branio?

'Nisam nikada primio 17 milijuna kuna u kutiji za hrenovke, kao što tvrdi Fiolić! Uostalom, gdje je taj novac? Tko ga je vidio? Fiolić nikada nije bio u mojoj kući u Kozarčevoj, što pokazuju podaci policijskog osiguranja. Petar Čobanković i Stjepan Fiolić terete me jer ih je Uskok ucijenio. Nadalje, nisam ja potpisao odluku Vlade o kupnji zgrade u Planinskoj', bila je teza njegove obrane.

  • +9
Sanader izlazi iz Remetinca Izvor: Promo fotografije / Autor: N1

Koliko je vremena Sanader već proveo u pritvoru?

U pritvoru je po raznim osnovama od 2010., kad je uhićen u Austriji, do 2015. proveo nešto više od tri godine.

Hoće mu li kazna biti skraćena za to vrijeme?

Neće jer zbog Planinske nije bio nijedan dan iza rešetaka, već zbog drugih afera.

Ostale Sanaderove afere

Ustavni sud 2015. ukinuo je pravomoćnu osuđujuću presudu za afere Hypo i Ina – MOL, dok je Vrhovni sud ukinuo nepravomoćnu osuđujuću presudu za aferu Fimi media. U tijeku je ponovljeno suđenje u aferama Ina-MOL i Fimi media. Sanader je u listopadu nepravomoćno osuđen na dvije i pol godine zatvora u aferi Hypo, dok je nepravomoćno oslobođen optužbi za aferu HEP-Dioki.

Što je danas s famoznom zgradom u Planinskoj?

Zgrada u Planinskoj ostala je u vlasništvu Republike Hrvatske, točnije Ministarstva poljoprivrede. Tamo su danas Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane te Uprava za ribarstvo.