Nastavlja padati broj novih slučajeva zaraze u Hrvatskoj, sada već sedmi dan zaredom. Danas imamo ukupno oko 15 200 novozaraženih, što je 3200 manje u odnosu na prošlu srijedu. Od toga je 10 tisuća otkriveno PCR testovima, a oko 5200 brzim antigenskim
Nažalost, još ćemo neko vrijeme plaćati veliku cijenu u broju preminulih. Ukupan broj žrtava pandemije, s današnja 54 preminula već se sasvim približio 14 tisuća. U Hrvatskoj se od prvog slučaja, zabilježenog 25. veljače 2020., zarazilo gotovo milijun ljudi, preciznije, do danas je COVID potvrđen kod 954 555 osoba. U posljednje vrijeme raste broj onih koji su imali reinfekciju, odnosno ponovno su se zarazili koronavirusom.
vezane vijesti
Sve je više onih koji ponovno gledaju pozitivne testove
- Jer se dosta promijenila struktura virusa pa onda slabije pruža zaštitu i cijepljenje i preboljenje. Zadnjih nekoliko dana i tjedana imamo oko 1000-2000 osoba koje su reinficirane od početka epidemije do danas. To je negdje oko 56 000 reinfekcija, a najveći broj slučajeva oko 80 posto tih reinfekcija dogodio se tijekom siječnja, rekla je Tatjana Nemeth Blažić.
Dobro to zna i liječnik kojemu se zbog toga obraća sve više pacijenata.
- Reinfekcija se pojavljuje i kod onih pacijenata koji su dva puta cijepljeni pa čak i kod onih koji su boosterirani. Što se tiče oboljelih, dominantno su to mlađa populacija, znači studenti, mladi zaposleni i djeca, rekao je Mario Ćurković, specijalist obiteljske medicine za HRT.
Hoće li se steći kolektivni imunitet?
Simptomi su blagi, potrebe za odlaskom u bolnicu uglavnom nema. S druge strane pitanje je hoće li se steći kolektivni imunitet.
- Pojavljuju se nove mutirane varijante, onda smo vidjeli da zaštita cijepljenjem s vremenom pada, tako da o nekakvom kolektivnom imunitetu je malo teže govoriti. Međutim, činjenica je da postotak imunih ljudi ili preboljenjem ili cijepljenjem usporava širenje epidemije, rekla je Nemeth Blažić, epidemiologinja HZJZ-a.
I te promjene vode prema najvažnijem cilju - kolektivnom imunitetu
- Prvenstveno da postignemo individualni kolektivni imunitet stanovništva protiv težih oblika bolesti i onda ćemo doći u situaciju da će taj virus uglavnom izazivati blage posljedice u zdravstvenom smislu. To će izazivati nešto što je bliže težini kliničke slike prehlade ili eventualno gripe, rekao je Dobrica Rončević, epidemiolog NZJZ-a Primorsko-goranske županije.
Ako se ne pojavi varijanta zbog koje će se puniti bolnički kreveti, nakon omikronskog vala, kažu, virus ostaje među nama, ali pandemije bismo se mogli riješiti.
