S više od sedam milijuna stanovnika i sve plićim izvorima pitke vode, Kabul je na putu da postane prvi suvremeni grad koji bi mogao potpuno presušiti do 2030. godine. Već sad u glavnom gradu Afganistana presušilo je više od pola bunara, a 80 posto podzemnih voda je zagađeno.
Kabul, glavni grad Afganistana, suočava se s ozbiljnom nestašicom vode, koja bi ga do 2030. mogla dovesti do potpunog kolapsa opskrbe. Prema izvješću humanitarne organizacije Mercy Corps, a kako prenosi Guardian, razina vode u gradskim vodonosnicima posljednjih je deset godina pala za čak 30 metara zbog kombinacije klimatske krize, nekontrolirane urbanizacije i izostanka državnog upravljanja.
vezane vijesti
Gotovo polovica kabulske populacije više nema pristup pitkoj vodi iz bunara, primarnog izvora za većinu kućanstava. Crpljenje vode daleko nadmašuje prirodnu obnovu resursa, s deficitom od 44 milijuna kubičnih metara godišnje. Ako se ovaj trend nastavi, svi gradski vodonosnici mogli bi presušiti u sljedećih pet godina.
"Bez vode ljudi napuštaju zajednice. Ako međunarodna zajednica ne reagira, ovo će završiti s još većim migracijama i patnjom", upozorio je Dayne Curry, direktor Mercy Corpsa u Afganistanu.
Osim nestašice, Kabul se suočava i s kontaminacijom postojećih zaliha. Procjenjuje se da je do 80 posto podzemnih voda zagađeno – fekalijama, solju, pa čak i arsenom. Stanovnici su prisiljeni trošiti i do trećine svojih prihoda na vodu, a više od dvije trećine domova već se zadužilo zbog osnovnih potreba za vodom.
U nedostatku regulacije, pojedine privatne tvrtke dodatno iskorištavaju situaciju. Javno podzemlje koriste za masovno crpljenje, a potom vodu prodaju stanovništvu po višestruko višim cijenama.
Kabul je od 2001. do danas narastao sedmerostruko: s manje od milijun stanovnika na preko sedam milijuna. U istom razdoblju, većina infrastrukturnih sustava nije modernizirana. UN-ovi humanitarni partneri u Afganistanu dosad su prikupili tek 8,4 milijuna dolara od potrebnih 264 milijuna za projekte vodoopskrbe i sanitacije, a dodatna međunarodna sredstva – više od 3 milijarde dolara – zamrznuta su nakon povratka talibana na vlast 2021. Politički razlozi i nepovjerenje prema vlastima trenutno blokiraju takve projekte.
Jedna od mogućih slamki spasa jest cjevovod iz rijeke Panjshir, koji bi trebao opskrbljivati do dva milijuna stanovnika Kabula. Projekt je završen na razini projektne dokumentacije, ali čeka proračunsko odobrenje i dodatne ulagače – ukupni trošak iznosi oko 170 milijuna dolara.
