blagodat za najbogatije

Štromar o nižoj poreznoj stopi: Znam da su neki prijavljeni u Srbiji, a rade ovdje

  • Autor: I. Ba./Hina
  • Zadnja izmjena 09.11.2018 14:44
  • Objavljeno 09.11.2018 u 14:44
Predrag Štromar

Predrag Štromar

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Kralj

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar izjavio je u petak kako bi podizanje praga oporezivanja dohotka stopom od 24 posto moglo utjecati na to da se zaposleni s visokim plaćama u većem broju počnu prijavljivati u Hrvatskoj

Na novinarsku opasku nakon sjednice Vlade da će najveću blagodat podizanja granice za primjenu stope poreza na dohodak od 24 posto sa 17.500 na 30.000 kuna mjesečno osjetiti najbogatiji i da je to bio HNS-ov prijedlog, Štromar je odgovorio da dobar dio tih ljudi radi u drugim državama i prijavljen je u drugim gradovima.

"Konkretno, znamo da su oni u Beogradu i Srbiji, rade ovdje, a tamo su prijavljeni. Očekujemo da se neki vrate ovdje raditi, a neki se i prijave ovdje zahvaljujući ovoj mjeri", rekao je Štromar.

Komentirajući Vladinu odluku o povećanju neoporezivih primitaka s 2.500 na 7.500 kuna godišnje, rekao je kako je to najveća i najbolja stvar koju je Vlada danas dogovorila.

Istaknuo je da će se ta mjera stupiti na snagu već od 1. prosinca ove godine, pa će je poslodavci moći iskoristiti već u prosincu.

Vlada je sa sjednice u petak Saboru na konačno usvajanje poslala paket devet poreznih zakona, među kojima i izmjene zakona o porezu na dohodak.

Konačnim prijedlogom izmjena i dopuna zakona o porezu na dohodak predlaže se proširenje porezne osnovice za primjenu stope od 24 posto. Naime, prema važećim propisima o porezu na dohodak na mjesečnu poreznu osnovicu do visine 17.500 kuna plaća se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po stopi od 24 posto (godišnju do visine 210.000,00 kuna) dok se na mjesečnu poreznu osnovicu iznad 17.500 kuna plaća predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po stopi od 36 posto. Sada se predlaže da se plaće do 30.000 kuna oporezuju stopom od 24 posto, odnosno do godišnje visine od 360.000 kuna, a nakon tog iznosa stopom od 36 posto.

Tom mjerom u Vladi procjenjuju da bi značajnije rasle plaće hrvatskih radnika na tržištu rada, a osobito radnicima u sektoru visokih tehnologija te kvalificiranim radnicima poput liječnika, IT stručnjaka i farmaceuta te na taj način spriječio odljev visokokvalificiranih radnika iz zemlje.

Uz izmjene devet poreznih zakona, ministar financija Zdravko Marić najavio je i odgovarajuće izmjene pravilnika, a najavio je da će se pravilnikom regulirati i povećanje ukupnog godišnjeg iznosa neoporezivih primitaka, i to za tri puta - sa sadašnjih 2.500 na 7.500 kuna.

"Naš je prijedlog da korigiramo ukupni iznos godišnjih neoporezivih primitaka koji idu za prigodne nagrade. To su u pravilu božićnica, uskrsnica, regres. Mi proširujemo ne samo iznos, nego i obuhvat, dakle kako god to poslodavac nazvao i zaposlenik primio - bila to već spomenuta božićnica, regres, uskrsnica, godišnji obrok, 13. plaća, to je na njima da definiraju i u to se nećemo petljati", rekao je.

Marić je najavio da će promjena tog pravilnika ići odmah, kako bi stupio na snagu već 1. prosinca ove godine.

Tako se, kako je rekao, daje prilika poslodavcima da nagrade svoje zaposlenike, "bilo u obliku božićnice, 13. plaće, kako god to htjeli nazvati i nagrade njihov rad 2018. godine i svima zažele dobre božićne i novogodišnje blagdane".

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!