'Jedan posto najbogatijih povećalo je svoje prihode za 60 posto u posljednjih 20 godina, a financijska kriza samo ubrzava proces, dok prihod najbogatijih 0,01 posto bilježi još veći rast', stoji u novom Oxfamovom izvješću.

Na primjer, tržište luksuznih roba bilježi dvoznamenkasti rast svake godine otkako je kriza počela, navodi se u izvješću. I dok je 100 najbogatijih ljudi svijeta zaradilo 240 milijardi dolara prošle godine, ljudi u 'ekstremnom siromaštvu' žive s manje od 1,25 dolara dnevno.

Oxfam je vodeća međunarodna organizacija filantropije. Njegovo novo izvješće 'Troškovi nejednakosti: Kako bogatstvo i ekstremni prihodi pogađaju sve nas' tvrdi da ekstremna koncentracija bogatstva zapravo otežava svjetsku sposobnost da se smanji siromaštvo.

Izvješće je objavljeno prije Svjetskog ekonomskog foruma koji se održava u Davosu sljedeći tjedan, a poziva svjetske lidere da 'stanu na kraj ekstremnom bogatstvu do 2025. i preokrenu brz rast nejednakosti koji je vidljiv u većini zemalja u posljednjih 20 godina'.

Oxfamov izvještaj tvrdi da je ekstremno bogatstvo neetično, ekonomski neučinkovito, politički korozivno, socijalno razarajuće i ekološki destruktivno.

Izvješće predlaže novi globalni sporazum za svjetske čelnike kako bi se ekstremno siromaštvo spustilo na one razine iz 1990-ih.

Radi se o globalnom problemu, tvrdi Oxfam.

'U Velikoj Britaniji nejednakost se brzo vratila na razine kakve se nisu mogle vidjeti od vremena Charlesa Dickensa. U Kini 10 posto najbogatijih drži 60 posto prihoda, a razina nejednakosti u toj zemlji slična je onoj u Južnoj Africi, u kojoj postoji najviše nejednakosti na Zemlji i znatno više [nejednakosti] nego na kraju apartheida.'

U SAD-u udio prihoda jednog postotka najbogatijih udvostručio se od 1980. s 10 na 20 posto, navodi se u izvješću. Za onih 0,01 posto, njihov udio nacionalnog dohotka se učetverostručio, dosegnuvši razinu kakvu nije nikada prije.

'Ne možemo se više pretvarati da je gomilanje bogatstva nekolicine neminovno za većinu – prije obrnuto', rekao je izvršni direktor Oxfam Internationala, Jeremy Hobbs

Hobbs je objasnio da koncentracija bogatstva u rukama nekolicine minimizira gospodarske aktivnosti, što drugima otežava mogućnost sudjelovanja: 'Od poreznih utočišta do slabih zakona o zapošljavanju, najbogatiji izvlače korist od globalnog ekonomskog sustava koji je namješten u njihovu korist.'

U izvješću se ističe da superbogati kontroliraju i politiku, od čega opet najviše koristi ima bogata manjina, a ne većina, pa čak i u demokracijama.

Četverodnevni Svjetski gospodarski forum održat će se u Davosu iduće srijede. Svjetski financijski čelnici okupit će se na godišnjem sastanku koji će se usredotočiti na oživljavanje globalne ekonomije, krizu eurozone i sukobe u Siriji i Maliju.