KOMENTAR BOŠKA PICULE

Što je to uopće D'Hondt i radi li za SDP, HDZ, Most ili Živi zid?

Glasovanje

Glasovanje

Izvor: Pixsell / Autor: Luka Klun

Najčešće osporavana od onih političara na izborima koji je uopće ne razumiju, D'Hondtova metoda preračunavanja glasova u mandate i nakon ovih će se parlamentarnih izbora naći na meti gubitnika. Opravdano ili ne?

Tko je bio najveći gubitnik prošlih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj? SDP na čelu sa Zoranom Milanovićem koji je u fotofinišu pregovora s Mostom nezavisnih lista ostao kratkih rukava? HDZ-ov predsjednik Tomislav Karamarko koji je nekoliko mjeseci kasnije doveo do rušenja vlastite vlade? Ili stranke poput ORaH-a, Naprijed, Hrvatska! i HSP-a koje nisu uspjele osvojiti nijedan zastupnički mandat? Iako bi se, ovisno o kutu gledanja, svi navedeni akteri mogli proglasiti gubitnicima nakon izbora 8. studenoga 2015., ipak je jedna stranka, u odnosu na glasove koje je dobila, osvojila minimum mandata i tako postala najzakinutijim sudionikom lanjskih izbora. Istinskim gubitnikom.

To je Živi zid koji je na prošlim izborima za Hrvatski sabor prema broju glasova birača bio uvjerljivo četvrti, iza Domoljubne koalicije predvođene HDZ-om, SDP-ove koalicije Hrvatska raste i Mosta nezavisnih lista. Živi zid je prošle godine osvojio respektabilnih 94.877 glasova u prvih deset izbornih jedinica pri čemu mu se podrška u postocima kretala od 2,82 posto u X. izbornoj jedinici do 5,79 posto u VII. izbornoj jedinici. U potonjoj se natjecao čelnik stranke Ivan Vilibor Sinčić te upravo u njoj osvojio jedini mandat za Živi zid.

Manje glasova, više mandata. Kako to?

To je u prošlom sazivu Sabora, gledajući broj glasova potreban za jedan mandat, bilo daleko najskuplje zastupničko mjesto. Reformisti Radimira Čačića osvojili su također samo jedan mandat, ali je koalicija u sklopu koje su se natjecali dobila gotovo tri puta manje glasova od Živog zida. Stranka Milana Bandića osvojila je, pak, dva mandata, i to uz više od dvadeset tisuća glasova manje od Živog zida u promatranim izbornim jedinicama.

Napokon, Živi zid je u još dvjema izbornim jedinicama prešao zakonski izborni prag od najmanje 5 posto važećih glasova birača – u III. je dobio 5,26 posto glasova, a u VIII. 5,16 posto glasova – no nije uspio osvojiti mandate jer njegov rezultat nije bio dovoljno visok da se nađe unutar četrnaest najboljih rezultata koji po izbornoj jedinici svojim listama donose mandate. Doda li se tomu da je Sinčićeva stranka u IV. izbornoj jedinici dobila 4,98 posto glasova birača, dakle dva prodecimila ispod praga, Živi zid je na više načina postao strankom s najmanje sreće na lanjskim parlamentarnim izborima. Hoće li mu se sada sreća nasmiješiti?

I – kako je uopće moguće da stranka s gotovo stotinu tisuća osvojenih glasova u Hrvatskoj dobije samo jedan mandat u parlamentu? Je li uzrok tomu često kritizirana D'Hondtova metoda preračunavanja glasova u mandate ili nešto posve drugo? Za D'Hondtovu metodu najčešće se tvrdi da smišljeno diskriminira manje stranke, zatim da glasove za liste koje se nađu ispod izbornog praga automatski prebacuje glasovno jačim strankama te da posljednji mandat u preračunavanju uvijek daje prvoplasiranoj listi i tako poboljšava njezin rezultat.

Nema konspiracije, to je samo matematička metoda

Ukratko, nezadovoljnici D'Hondtovom metodom u njoj vide način kako prave rezultate izbora prilagoditi najvećim političkim strankama na štetu onih manjih. Odmah treba istaknuti da u uporabi ove metode preračunavanja glasova u mandate nema ništa konspirativno, već je riječ o jednoj od niza matematičkih metoda uz čiju se pomoć glasovi pali za pojedine liste pretvaraju u odgovarajući broj mandata.

Metode preračunavanja glasova u mandate koriste se u razmjernim izborima kakve ima i Hrvatska u izborima za svoj parlament. Njihovo je osnovno načelo da se predstavničko tijelo za koje se izbori provode formira na temelju pravedne političke zastupljenosti cjelokupnoga biračkog tijela unutar društva te i raspodjela mandata u tom predstavničkom tijelu treba biti manje-više razmjerna preferencijama birača. Metode kojima se takva razmjernost postiže dijele se u dvije glavne skupine. To su metode izbornog broja i metode najvećeg broja kojima pripada i D'Hondtova metoda, a čije su glavne prednosti jednostavnost postupka i dodjela mandata bez ostatka.

U ovoj se metodi ukupni broj glasova koje je dobila svaka lista podijeli nizom djelitelja (divizora). U D'Hondtovoj metodi niz čine susjedni cijeli brojevi 1, 2, 3, 4, 5 itd. zaključno s brojem koliko se mandata bira u pojedinoj izbornoj jedinici. To je u slučaju hrvatskih parlamentarnih izbora 14 te mandate u konačnici osvajaju one liste koje sadrže 14 najvećih količnika (kvocijenata). Međutim, da bi se dobio barem jedan mandat, nije dovoljno samo prijeći zakonski izborni prag od najmanje 5 posto glasova kako je to normirano u Hrvatskoj jer je ponekad prirodni izborni prag čije prelaženje uistinu jamči mandat viši od zakonskog. Tako je lani Živi zid u dvjema izbornim jedinicama prešao zakonski izborni prag, ali su druge liste imale ukupno više količnike. Na isti je način 2015. i lista koalicije okupljene oko Milana Bandića u VII. izbornoj jedinici ostala 'kratka' za mandat dobivši nedovoljnih 5,31 posto glasova. 

Neke metode i više idu na ruku jačima

S obzirom na svoj niz djelitelja, D'Hondtova metoda u odnosu na neke druge metode najvećeg broja kao što je, primjerice, Sainte-Laguëova čiji je niz djelitelja 1, 3, 5, 7, 9 itd. u startu favorizira glasovno jače liste jer što su djelitelji međusobno bliži, količnici će biti veći. Međutim, postoje i metode koje glasovno jačim listama idu još više na ruku od D'Hondtove koja se danas zbog svojih prednosti koristi u mnogobrojnim zemljama.

S druge strane, potpuno je netočno da se njezinom uporabom glasovi za liste ispod izbornog praga pribrajaju listama koje sudjeluju u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici, kao što je i netočno da njome posljednji mandat u postupku preračunavanja, u hrvatskom slučaju četrnaesti, redovito pripadne prvoplasiranoj listi i tako je 'ojača'. Na izborima 2015. u prvih deset izbornih jedinica četrnaesti je mandat u šest izbornih jedinica doista pripao pobjedničkoj listi, u jednoj izbornoj jedinici drugoplasiranoj listi, u dvjema izbornim jedinicama trećeplasiranoj, a u jednoj jedinici listi koja se našla na četvrtom mjestu.

Stranački gledano, četrnaesti je mandat u četirima slučajevima pripao HDZ-ovoj koaliciji, u trima slučajevima SDP-ovoj, a u po jednom slučaju HDSSB-u, Mostu nezavisnih lista te stranci Milana Bandića. Živi zid ni ovdje nije bio sretnije ruke. Metoda nazvana prema svom tvorcu, belgijskom pravniku i matematičaru Victoru D'Hondtu (1841. - 1901.) pritom nije kriva za izborne rezultate jer u završnici sve ovisi o podršci birača u pojedinim izbornim jedinicama i njihovoj konfiguraciji, postojanju biračkih utvrda u kojima su određene stranke favoriti te o odnosima snaga lista koje se natječu. Ali, kao i u svakom natjecanju, treba imati i malo sreće. Osobito u ovako tijesnim utrkama...

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!